Piše: V.S.Herceg

Rasprava, a možda bolje kazano izlaganja, članova Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića (SDA), Milorada Dodika (SNSD), i Željka Komšića (DF), kao i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića (HDZ BiH) pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta (EP), pokazala su dobro poznate, suprotstavljene stavove bh visokih dužnosnika po pitanju političke krize, a s posebnim naglaskom na, do sada neuspjele pregovore oko izmjene Izbornog zakona BiH.

Međusobna optuživanja, teške riječi, gdje je svaki od njih krivcem smatrao onog drugog, a pri tom gdje je svaki od njih kazao da želi vidjeti BiH u EU, zasigurno je prizor koji europarlamentarci često ne viđaju. S druge strane, jasno je da i nakon tri desetljeća od završetka rata na ovim prostorima kao i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, još uvijek nema konsenzusa i konstruktivnog dijaloga među političkim akterima koji su skoro svo vrijeme lideri politika u BiH.

S treće strane, vrlo žalosno je bilo promatrati četiri čovjeka koji predstavljaju vodeće politike u BiH, koji dolaze iz iste zemlje, na istom jeziku međusobno se optužuju zbog ratova iz 90-tih godina, i nakon sramoćenja u europskoj instituciji, odlaze u zajedničku domovinu.

Po pitanjima europarlamentaraca jasno je da za BiH još nema odlučnijeg puta prema europskim integracijama, a da će se to teško i postići s aktualnom 'garniturom'.

Neugodna pitanja europarlamentaraca

Pred europarlamentarcima, članovima Odbora za vanjske poslove EP-a, uvodne govore su održali Dodik, Čović i Džaferović, a Komšić je iz Sarajeva  sudjelovao putem video linka. Čak 16 europarlamentaraca postavljalo je pitanja o stanju, posljedicama i rješenjima u BiH. Neka su pokazivala iznimnu upućenost političku situaciju i zbivanja u BiH, neka su bili više nego benigna, a neka su davala signale potpune neupućenosti i sveobuhvatnog sagledavanja situacije.

Međutim, pojedini parlamentarci, poput primjerice Nijemca Michaela Gahlera iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, a kojoj pripadaju i europarlamentarci HDZ-a susjedne Hrvatske, te nizozemske zastupnice Tineke Strik iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, bili su vrlo izravni, posebice prema Dodiku, ali dijelom i prema Čoviću.

-Gospodine Dodik, slučajno sam bio 10. prosinca u Sarajevu i vi ste u Banja Luci održali govor koji je predviđao izlazak RS-a iz BiH za šest mjeseci. Pitam vas: držite li se i dalje tog plana? Mislite li da će EU i Amerikanci to dozvoliti, hoćete li misliti o sankcijama, možda, protiv vas osobno? O čemu ste razgovarali prošli tjedan s ministrom Lavrovom? Je li vam nešto obećao? Hoćete li biti priznati kao “oblast Banja Luka”, kao Donjeck ili Lugansk?, pitao je Gahler obraćajući se Dodiku. No, nije tu stao.

On se izravno obratio i Čoviću s pitanjem: "Gospodine Čović, hvala vam što se u ime BiH osudili napad na Ukrajinu, ali što očekujete za Hrvate u BiH kad ste tako tijesno povezani sa gosp. Dodikom koji je povezan sa gosp. Putinom? Kada vidim kako žive preostali Hrvati u RS i koliko ih se malo vratilo, pa samo bi to bio razlog za distanciranje. Ovdje u parlamentu, naravno, svi smo frustrirani oko vašeg pitanja, oko toga da u BiH već dugi niz godina provodite i uzrokujete određenu blokadu, kako biste ostali na mjestima na kojima jeste i vjerojatno vam je svejedno hoće li ili neće biti izbora jer ste vi već na vašim mjestima".

I zastupnica Tineke Strik 'na meti' je imala samo Dodika i Čovića.

-Ruska agresija podvlači potrebu zabrane ruskog utjecaja u našem susjedstvu. Ne možemo sebi dopustiti suradnju s političarima koji prate Putina. Pozivam gosp. Dodika da prekine veze s Kremljom i jasno osudi agresiju i prestane sa glasnom retorikom koju ste iznijeli na ovom sastanku. Pozivam gosp. Čovića da se, sve dok gosp. Dodik jasno ne osudi rusku agresiju, više distancira od njegovog stajališta i ponašanja. Gospodine Dodik, vaši koraci ka secesiji nisu zakoniti i podrivaju teritorijalni integritet i sigurnost. Pozivam vas da opozovete te korake i vratite se u institucije BiH. Bezuvjetno, kazala je ona ili, kako je rekla "ne bi više trebao viti na toj poziciji.

Čovića je optužila za "blokadu institucija i inzistiranje na izbornoj reformi koja krši norme Vijeća Europe i dalje će cementirati etničke podjele".

'U BiH najviše političara po kvadratnom metru'

Njemački europarlamentarac Dietmar Koster iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, obraćajući se Dodiku, kazao je kako u Europi nema mjesta za poricatelje genocida te da nastavak blokiranja institucija BiH, apsolutni nedostatak konstruktivnog dijaloga i zapaljiva retorika u javnosti vode u daljnju nestabilnosti i kašnjenje u reformama.

Španjolac Javier Nart iz Klub zastupnika Renew Europe, naglasio je kako nema alternative Daytonu, ali i da, kako je kazao, "BiH ne može stalno živjeti od ekonomske pomoći EU-a ne samo kako bi zadržala mir, već i super političku strukturu".

-Imaju najviše političara po kvadratnom metru na svijetu. Na kraju, doista, takva se super-struktura ne može više održavati. Mladi ne vjeruju u institucije BiH i zato odlaze. U BiH vladaju star-političari. Svi govorite istim jezikom, a još od Austro-ugarskog doba nad vama se nadvila tragedija – previše povijesti i previše krvi da bi se opravdala podjela koja vlada više od četiri stoljeća. Nakon potpisivanja Daytona nije bilo napretka. Ne možete stalno ovisiti o solidarnoj pomoći EU-a. Dakle, ne želimo više podržavati permanentnu podijeljenost. Što ćete učiniti da se ta situacija prevlada?, upitao je ovaj paralamentarac.

Srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, nizozemski europarlamentarac Thijs Reuten iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu upitao je hoće li RS povući sve zakone koji se ne slažu s Ustavom i napustiti politike odvajanja i secesije, s obzirom da je Dodik izjavio kako "ne misil na odcjepljenje".

Prema Komšiću oštar prosvjed zbog usporedbi Hrvatske s Rusijom

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati oštro je prosvjedovala zbog riječi člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je Hrvatsku usporedio s Rusijom. Podsjetimo, on je u uvodnom obraćanju kazao: "...Kako drukčije nazvati politiku iz Srbije, a nazvali su je ‘Srpski svet’, identičnu tzv. ‘ruskom svetu’? Kako drukčije nazvati otvoreno miješanje RH u unutarnja pitanja BiH poput izmjena izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije čudno što među najvjernije suradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i danas dva prisutna gospodina, Milorada Dodika i Dragana Čovića”.

-Neugodno sam iznenađena govorom mržnje prema Republici Hrvatskoj. Kao Hrvatica i predstavnica hrvatskog naroda u EP-u, gdje se koristi patnja ukrajinskog naroda za politička prepucavanja, čuli smo skandaloznu izjavu kojom se odbija europska perspektiva BiH i uspoređuje Hrvatsku s Rusijom. Moram kazati da oštro prosvjedujem protiv toga. Neriješena osnovna pitanja dodatno komplicira ruska invazija na Ukrajinu i njezina nastojanja stvaranja nestabilnosti u regiji, rekla je Glavak, pri tom istaknuvši kako Čović, kao legitiman predstavnik hrvatskog naroda u BiH, ima potporu hrvatske vlade u ustrajavanju oko dogovora reforme Izbornog zakona.

-Je li možda SDA ponovno spremna sudjelovati u omalovažavanju političke volje hrvatskog naroda i jednako tako moram podsjetiti na odluku Venecijanske komisije koju možemo dostaviti članovima Odbora da vidimo što u njoj piše, koja je pozitivno ocijenila prijedlog za promjenu Izbornog zakona, gdje ne smijemo nikako dozvoliti diskriminaciju nijednog naroda, rekla je Glavak pri tom zaključivši da je važno nastaviti pregovore između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka, ali i kako "EU i NATO ne smije učiniti grešku i mir u BiH uzimati zdravo za gotovo”.

Tonino Picula hrvatski euro zastupnik iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, obraćajući se bh. četvorci, kazao je da mnoge naknadne interpretacije Daytonskog sporazuma nisu u duhu Ustava ni inicijalnog dogovora.

-Oportuno je pozivati na bolju funkcionalnost kada se u samo Federaciji ne primjenjuju principi federalizma. Jednako je oportuno prizivati se na presudu Europskog suda za ljudska prava koja se svakako trebaju primijeniti, a u isto vrijeme ne uvažavati presude Ustavnog suda BiH, rekao je on pri tom upitavši Dodika hoće li potvrditi konkretnim akcijama prošlotjedne izjave nakon sastanka s njemačkom ministricom vanjskih poslova, a Čoviću i Džaferoviću koliko su blizu dogovora o Izbornom zakonu.

-Je li moguć bojkot izbora ukoliko se dogovor ne postigne i kakve su moguće posljedice ako se izbori održe po starim pravilima? Pitanje svima: Jesu li, ne samo članstvo u EU nego i sama kandidatura, uopće održivi ciljevi za zemlju koja se ne može jasno i jedinstveno odrediti što se upravo događa u Ukrajini i koga treba imenovati kao agresora, upitao je Picula.

Zanimljiva matematika

Neki od euro zastupnika iz Hrvatske imali su zanimljiv 'matematički prikaz' političkog stanja u BiH. Ladislav Ilčić iz Europskih konzervativca i reformista, BiH je usporedio s Švicarskom ili Belgijom te da EU od 90-tih godina pokušava riješiti problem nacionalizama i smanjuje važnost naroda i promiče civilni unitarni pristup po modelu, kako je kazao, 'svi su samo građani'.

-Naravno, ta agenda je u skladu s težnjama onih koji su najbrojniji, a to su bosanski muslimani. Kada smo u BiH imali popis stanovništva ljudi su se mogli izjasniti kao građani BiH. Nakon 20 godina politike EU to je učinilo 1,5% ljudi. 1,5% ljudi je reklo mi smo ‘bosansko-hercegovci’. Dakle politika EU-a je 1,5% realna, a 98,5% nerealna. Ono što nam je potrebno je pravedan odnos među narodima. Gosp. Komšić formalno predstavlja hrvatski narod. Formalno je predstavnik Hrvata izabran muslimanskim glasovima. To nije pošteno, nije pravedno i nije način na kojem trebamo izgrađivati odnos prema BiH. Molim vas, razmislimo o pravednim odnosima među narodima”, rekao je on.

Također, hrvatski HDZ-ova i europarlamentarac Tomislav Sokol iz Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, podsjetio je da su skoro 99% Hrvata u BiH građani EU-a.

-To se često zaboravlja i EU se ne može pretvarati da ih se to što Hrvati ne mogu izabrati svoje legitimne predstavnike ne tiče. To je prvo, nulto pitanje da bi se BiH stabilizirala i da bi mogli govoriti o njenom europskom putu. Hrvati traže minimum. Tu se ne radi ni o kakvom separatizmu, nikakvim separatističkim zahtjevima – Hrvati samo traže svoje pravo koje nijednom narodu u Europi nije negirano, a to je da biraju vlastite predstavnike u Predsjedništvu i domu naroda. Kako možete održati izbore bez ustavnog izbornog zakona? Biste li u Njemačkoj, u slučaju da njemački Ustavni sud izborni zakon proglasi neustavnim rekli da se ‘izbori svejedno mogu održati jer ljudi imaju pravo birati’? Pa to je nedopustivo i nemoguće, suprotno načelima EU-a. Na žalost, ideja potpuno građanske države je samo paravan za hegemoniju najbrojnijeg naroda. Slično su Srbi i Milošević pokušavali krajem 80-tih. Znamo kako je to završilo i nadam se da će razum prevladati i da BiH neće završiti kao Jugoslavija, rekao je Sokol.

Međutim, mnoga od ovih pitanja europarlamentaraca nisu dobila odgovor od bh. četvorke.

Dodik zaslužan za naftu i izuzeće BiH s ruske liste sankcija

Dva kruga pitanja i dva kruga odgovora četiri bh dužnosnika, nisu pružili puno više od međusobnog optuživanja. No, odgovarajući na pitanje o telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, Dodik je kazao da tu nema ništa skriveno niti nepoznato.

-Razgovarali smo o nekim gospodarskim aktivnostima. Oni imaju rafinerije nafte i ja za svoju Republiku želim osigurati dovoljne količine nafte i naftnih derivata. Vrlo sam ponosan što BiH, iz nekog mog djelovanja ili nedjelovanja, nije na listi sankcija Ruske Federacije po isporuci energenata. Kazat ću i to da RS od ukupne količine plina koji dolazi u BiH koristi samo 3%, a da sve ostalo ide za Sarajevo i grije se čitav grad plinom koji dolazi iz Rusije. Mislim da isto radimo kao što rade i vaši prvaci, predsjednici - pokušavamo osigurati dovoljno energenata u uvjetima potpune ovisnosti s te strane. Dakle, nikakvih tajnih pregovora, odgovorio je između ostaloga Dodik. 

On je ponovio kako "ne vodi proces secesije, te kako za njega građanski model za BiH znači "muslimanski model većine".

-Na posljednjem popisu 97% naroda se izjasnilo da pripada jednom od tri konstitutivna naroda. Samo 3% se izjasnilo da ne pripada tim narodima. Dakle, nemoguće je napraviti građanski model, rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje o "tijesnoj povezanosti" s Dodikom, Čović je ocijenio kao "percepciju nametnutu iz Sarajeva". On je naglasio potrebu izmjene Izbornog zakona kao dogovor sva tri naroda i kao nužnost provedbe zakonitih izbora.

-Naš zadatak je osigurati da Hrvati BiH imaju svoje mjesto, sukladno Ustavu, kao konstitutivan narod. I tu ćemo uraditi sve kako bi izbjegli zamku da BiH doživi fijasko zbog potrebe najbrojnijeg naroda da ju transformira u unitarnu islamsku državu. To je nedopustivo, bez obzira tko to radi u BiH i u čije ime, rekao je, između ostaloga Čović.

Komšić: Ja sam Hrvat

Drugi krug rasprave obilježila je oštrija retorika te je Šefik Džaferović kazao kako se "radi o pokušajima onih koji ne poštuju BiH, da Europu zastraše muslimanima, Bošnjacima, kako bi dovršili svoj posao kako su to započeli njihovi prethodnici", a HDZ je optužio kako "želi imati ulogu da se bez njega ništa ne može odlučiti".

-To je utvrdio haški sud, kada je rat u BiH označio kao međunarodni sukob, a rukovodstva Srbije i Hrvatske su bila na čelu udruženog zločinačkog pothvata s ciljem razbijanja BiH. To je formulacija presude iz Haaga. Nad bošnjačkim narodom izvršen je genocid, masovni zločini, istjerani smo iz pola BiH, RS, i dijela teritorija gdje je HDZ u većini. Sada se samo borimo da Bošnjaci dobiju prostor tamo odakle su protjerani, rekao je Džaferović, pri tom istodobno od Hrvatske zatraživši pomoć u rješavanju otvorenih pitanja i relaksacije situacije u BiH.

Najoštriji prema HDZ-u BiH ponovno je bio član Predsjedništva Željko Komšić koji je kazao „on ne predstavlja hrvatski narod, ali da jest Hrvat“. Naveo je da su politički zahtjevi HDZ-a BiH za legitimnim predstavljanjem naroda u smislu etničkih kolektiviteta u suprotnosti sa svim europskim standardima – preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije.

-...Tu nema korisne rasprave niti bilo kakvog dijaloga i pokušaja da se nađe kompromis. Na kraju, kada govorimo o Hrvatima i HDZ-u, oprostite unaprijed na ironiji, nije cinizam – otkrit ću vam jednu tajnu – naime, ja sam Hrvat, zaključio je u svojim odgovorima Komšić.