Dnevni.ba - PRELOADER

Test Kavazovićeve iskrenosti bit će opet Željko Komšić

06 Lis 2021


Test Kavazovićeve iskrenosti bit će opet Željko Komšić

Odnosi između Hrvata i Bošnjaka već duže vrijeme prolaze kroz tragične faze povijesti, metastazu zloćudnosti koja, nažalost, zapravo još nije ispravno niti dijagnsticirana pa prema tome ne može joj se propisati spasonosni lijek.

Prepuno je tu otrova, oprečnih tumačenja i iskrivljenosti, političke i ljudske zlobi i sujete, naivnosti, ali i mržnje. Uz sve nedoraslosti, i vanjske mračne sile godinama vrlo umješno i perfidno potpiruju sukobe između vođa dvaju konstitutivnih naroda što je onda posljedično urezalo duboke ožiljke u odnose između Hrvata i Bošnjaka.

Dijalog optimizma

Na obzoru nema odvažnih i inteligentnih političkih vođa koji bi mogli potaknuti katarzu i zavrtjeti neke nove pozitivne trendove. Uveliko i obostrano je zakazala akademska zajednica.

Zbog svega je tračak nade i ohrabrenja pobudio nedavni susret dvojice “starih prijatelja”, zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića i poglavara Islamske zajednice u BiH reisa Huseina Kavazovića.

Veliki vjerski autoriteti su, naime, najavili angažman na otvaranju dijaloga i poboljšanju odnosa između katolika i muslimana, odnosno Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Reis Kavazović nije krio oduševljenje odnosom Hrvatske prema bošnjačkoj manjini i položaju muslimana u “lijepoj našoj”. Nije to novost, već duže vrijeme objektivni akteri i analitičari tvrde kako je Hrvatska u samome vrhu europskih pa i svjetskih standarda u tretmanu muslimana. Ali, u BiH, zemlji u kojoj su Bošnjaci odnosno muslimani većina, konstitutivnom narodu, Hrvatima, katolicima je tijesno, oni se već desetjećima guše u naletu nesnošljive hegemonije svojih brojčano nadmoćnih susjeda.

Poglavar Islamske zajednice BIH se u Zagrebu možda malo i zastidio svjestan te neodržive stvarnosti pa je odaslao poruke pomirenja i nade, ali i spremnosti da uloži nesporni autoritet i energiju za obuzdavanje nemoralnih ataka na ustavna prava najmalobrojnijega naroda i ispravljanje učinjene nepravde.

Komšić i Kavazović

Najvažniji, presudni, test Kavazovićeve iskrenosti bit će sljedeći parlamentarni izbori i Željko Komšić. On je već potvrdio svoju kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva, a izabran ne može biti bez bošnjačke politike i usmjeravanja glasova.

Uoči prošlih izbora upravo je reis Kavazović u medijima javno pozvao bošnjake-muslimane da poštuju volju Hrvata da sami sebi izaberu člana Predsjedništva i druge predstavnike u vlasti, međutim ubrzo se doznalo kako je baš vrh Islamske zajednice svojim kanalima pozvao vjernike u nekim džematima da svoj glas dodijele patrioti Komšiću.

Ako se to i ovoga puta dogodi onda će agonija u odnosima između dva naroda biti i defninitivno nastavljena.

-Čast mi je bila da sam imao priliku susresti starog prijatelja Islamske zajednice, kardinala Bozanića. Imali smo priliku razgovarati o odnosima između muslimana i katolika, odnosno, Islamske zajednice i Katoličke crkve, i u Bosni i Hercegovini i ovdje u Hrvatskoj, rekao je Kavazović.

Iskazao je zahvalnost što je imao priliku kardinala Bozanića informirati i o prilikama u Bosni i Hercegovini, kao i trenutnoj situaciji u državi, te je u tom kontekstu kazao da treba više učiniti.

-Složili smo se da više učinimo da se prilike u Bosni i Hercegovini poprave, da svi činimo da se održi razumijevanje među narodima i vjerskim zajednicama. Na tom tragu ćemo zajednički raditi, kazao je Kavazović.

Pozvao je kardinala da posjeti Bosnu i Hercegovinu, jer, kako je rekao, “radovala bi nas posjeta našeg velikog prijatelja, bilo bi to za nas u Bosni i Hercegovini veliko ohrabrenje”.

-Poštujem svog dragog prijatelja i zbog svjedočanstva njegovog života i svega što su on i njegova obitelj proživjeli u zadnjem vremenu. To daje poseban moralni kredibilitet riječima koje govori. Prihvaćam i zahvaljujem na pozivu i želio bih da se taj poziv što prije i ostvari, izjavio je kardinal Bozanić.

Za sada nema naznaka o skorom dolasku zagrebačkoga nadbiskupa , kardinala Bozanića u Sarajevo.

Licemjerno

Pomalo, međutim, čudi i ostaje nedorečeno, što se reis Kavazović u međuvremeno nije sastao s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem i obavijestio ga o sastanku u Zagrebu i možda pozvao na zajednički temeljiti i iskreni angažman na peglanju odnosa između katolika i muslimana, ali i svih drugih vjernika i naroda u BiH.

Kriza je u zemlji uzemirujuća, nacionalne vođe zveckaju oružjem, pljačkaju državu i obmanjuju uplašene ojađene ljude. Regija je vrlo nestabilna i na rubu sukoba. Krajnje je vrijeme da se i vjerski poglavari oglase i založe svoje autoritete i komfor za spas mira.

Primjetno je međutim, da poruke kardinala Bozanića i reisa Kavazovića nisu nešto posebno odjeknule u javnosti u BiH kao niti u političkom vjerskom i intelektulanom establišmentu.

Dapače, u nekim se sarajevskim krugovima opet loptica krivice prebacuje na hrvatske političare i na samu Hrvatsku, susjednu zemlju koju je baš poglavar Islamske zajednice u BiH nahvalio za rijetko dobar položaj muslimana.

Tako se susret Kavazovića i Bozanića u Zagrebu za sarajevsku čaršiju dogodio “u vrijeme najozbiljnijih trzavica između BiH i Hrvatske koje je umnogome skrivio predsjednik Zoran Milanović”.

-Od kada je on postao šef države svi kapaciteti hrvatske diplomacije bili su usmjereni u ostvarivanje interesa u Bosni i Hercegovini promjenom Izbornog zakona. Tako je nastupajući gotovo uklađena sa Srbijom, vlastima Republike Srpske te HDZ-om BiH, službeni Zagreb doprinosio legitimiranju politiku Aleksandra Vučića koja je predano radila na destabilizaciji političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ako i u Crnoj Gori, 'sipao' je jedan minderski analitičar.

Srpski nacionalni vođa Milorad Dodik je ponovo zaprijetio da će vlasti Republike Srpske nastaviti s konkretnim koracima "demontaže" nekih od najbitnijih institucija BiH, kao i da će taj entitet ponovo uspostaviti svoju vojsku.

U obranu Daytona i BiH stao je premijer Andrej Plenković porukom da bilo kakve izjave koje bi vodile separatizmu ili odvajanju jednog od entiteta od BiH nisu korisne ni blagotvorne za odnose među narodima.

Umjesto prihvaćanja Bozanićeve ruke pomirenja i dijaloga neki je hrvatofob u Varešu nedavno kukavički pokidao stijeg hrvatskog naroda. A kada netko u sandžaku rastrga stijeg bošnjačkog naroda onda sarajevski minder 'cmizdri' na Vučića.

-Hrvati i Bošnjaci u BiH bi morali napokon shvatiti da se samo zajedničkom strategijom mogu suprotstaviti četničkom ludilu koje je ponovno krenulo iz Beograda. Nažalost, Bošnjaci su toliko zaokupljeni tzv. građanskom državom da ne vide prsta ispred nosa. Da nisu, shvatili bi kako u okruženju nemaju drugih prijatelja osim Hrvata. A hrvatska politika u BiH bi napokon trebala razumjeti da srpska slatkorječivost i zagrljaj nisu uvijek i odraz iskrena srca. Ima zagrljaja koji mogu i ugušiti. Sve u svemu, slijede burna događanja koja zahtijevaju više političke mudrosti nego ih pokazuju pojedini hrvatski i bošnjački političari. Politika vođena mržnjom u BiH može biti najveći neprijatelj, čak i veći od velikosrpske ideologije. A toga u odnosima Hrvata i Bošnjaka ima. Vrijeme je da i jedni i drugi shvate ozbiljnost situacije. Zločina je bilo s obje strane. Ne treba ih zaboraviti, ali oni ne smiju biti uzrok budućih stradanja. Uostalom, već su se stari Rimljani koristili opasnom krilaticom „zavadi pa vladaj“. Bojim se da su Hrvati i Bošnjaci danas do te mjere zavađeni da ne vide što se oko njih događa, briljantno je prije nekoliko dana skenirao olovne prilike u regijii velikosrspke mitomanske apetite fra Luka Marković .

Nema bolje platforme za dijalog između hrvatskih i bošnjačkih političkih i vjerskih autoriteta ako žele i imaju volje za nasušno potrebno otvaranje novih pozitivnih procesa kojima bi napokon započeli liječenje teške bolesti kojoj su, neki ranije a neki danas, i sami posijali zloćudne klice. J. S.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

11 h 35 min

U novom broju donosimo

Novi broj

26 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

25 Lip 2025