Redovne sezonska promjene iz toplog u hladno vrijeme i drastični nagli skokovi ili padovi temperature mogu kod nekih ljudi izazvati prehlade, sezonske alergije ili druge respiratorne bolesti. Neke bakterije i virusi brže se razmnožavaju u određenim vremenskim uslovima tako da brza promjena vremena može rezultirati naglim skokom broja infekcija, sa određenim uzročnicima. Povećanje intenziteta grijanja u stanovima isušuje zrak, što može dovesti do zapušenja sinusa i njihovih infekcija.

Specijalista porodične medicine Zaim Jatić kaže da takve oscilacije vremena zbunjuju ljude, biljke i životinje i narušavaju ravnotežu osjetljivih organskih sistema i, naravno mogu pogoršati zdravstvene probleme, posebno kod onih osoba s postojećim hroničnim bolestima srca, alergijama, dijabetesom, reumatskim i degenerativnim bolestima zglobova. Svakako se pogoršava hronična opstruktivna bolest srca i astma. Veoma su značajni utjecaji i na mentalne poremećaje kao što su depresija, anksioznost i psihoze.

- Skok temperature zraka sa 5°C na 25°C ili obrnuto možda nije velika stvar za relativno zdrave ljude, ali mogao bi biti težak, nekad i poguban, za starije osobe sa hroničnim bolestima ili za radnike na otvorenom. U periodima naglih promjena vremena povećava se broj posjeta porodičnim ljekarima, hitnoj medicinskoj pomoći, bolnicama a povećava se broj smrtnih slučajeva. Teže se podnosi nagli skok iz hladnog vremena u toplije vrijeme, nego obrnuto. Poznato je da nagli porast temperature zraka, praćen padom atmosferskog pritiska, izaziva napade migrene i drugih glavobolja. Da bi se ljudsko tijelo aklimatiziralo na promjenu vremena potrebno je jedna do dvije sedmice, ali u ovo doba godine (kraj februara, početak marta) jednostavno nemamo vremena za potpunu aklimatizaciju - naglasio je dr. Jatić.

Kako je kazao, druga vrsta problema su bolovi u zglobovima i mišićima jer nagle promjene temperature zraka, atmosferskog pritiska ili vlage u zraku, kod određenih osoba, uzrokuju te vrste bolova.

- Svi poznajemo nekoga ko 'pogađa' nadolazeću promjenu vremena, na osnovu glavobolje ili bola u koljenu - kazao je. 

U Bosni i Hercegovini obavezno, kaže, moramo računati na to da sa zahlađenjem dolazi do povećanog zagađenja zraka sa brojnim posljedicama na zdravlje.

- Prevencija utjecaja naglih promjena vremena je vođenje zdravog života sa zdravom i umjerenom ishranom, tjelesnom aktivnošću, održavanjem uredne tjelesne težine, prestanak pušenja, kontrola postojećih hroničnih bolesti, redovna imunizacija (vakcine protiv gripa, COVID-19 i pneumokokne upale pluća), redovno pranje ruku, upotreba zaštitnih maski, izbjegavanje gužvi, dovoljno sna (7-9 sati) i kontrola stresa - kazao je specijalista porodične medicine Zaim Jatić. 

U Bosni i Hercegovini je pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa kišom, na vrhovima planina pada i slab snijeg. Prema prognozama meteorologa, slične vriemenske prilike očekuju se i narednih dana u Bosni i Hercegovini.