Ministarstvo pravde BiH uputilo je na javne konzultacije Nacrt novog Zakona o sukobu interesa BIH koji, prema ocjeni nevladine organizacije Transparency International (TI) u BiH, u pojedinim dijelovima uspostavlja još niže standarde od trenutno važećih.

Tako se, navode iz TI BiH, domaćim dužnosnicima omogućava biti vlasnicima ili direktorima privatnih poduzeća koja dobivaju tendere ili biti na čelu udruga koje primaju novac iz proračuna ako novac i tenderi dolaze s nižih razina vlasti.

Umjesto trenutno važeće odredbe Zakona koja kaže da bh. dužnosnici ne mogu biti dio uprave privatnih poduzeća koja posluju s 'institucijama koje se financira iz proračuna bilo koje razine vlasti', Ministarstvo pravde BiH predlaže zabranu samo za privatna poduzeća koja dobivaju poticaje iz proračuna BiH ili posluju s institucijama BiH, što praktički znači će da javni dužnosnici s državne razine moći biti u upravi ili biti vlasnici privatnih podzuzeća koje sklapaju poslove na entitetskim, županijskim i lokalnim institucijama.

Takvo što, upozorava TI BiH, ostavlja ogroman prostor za korištenje političkog utjecaja na institucije za ostvarenje koristi privatnog poduzeća u kojem nositelj javne funkcije ima financijski interes.

Primjer HNS-a BiH

Nadalje, korak unatrag napravljen je i u dijelu Zakona koji sada zabranjuje bh. dužnosnicima biti na čelu udruga i zaklada koje primaju novac iz proračuna bilo koje razine vlasti jer se predlaže da se zabrana odnosi samo na udruge koje se financiraju iz proračuna BiH.

“Upravo zbog te situacije u problemu se našao lider HDZ-a BiH Dragan Čović jer HNS BiH, čiji je predsjednik, prima novac s nižih razina vlasti, a zbog njegova slučaja blokiran je i rad Komisije za odlučivanje o sukobu interesa još od 2017. godine. Osim toga, bude li prijedlog Ministarstva pravde usvojen, ne samo da se blokade i politički pritisci na Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa mogu nastaviti, već nije osigurana ni njena neovisnost jer se predlaže da budući članovi mogu biti stranačke ličnosti ali ne i članovi 'tijela upravljanja stranaka šest mjeseci uoči podnošenja prijave na javni poziv za članstvo u Komisiji'“, ukazuje TI BiH i podsjeća da je osiguranje neovisnosti tijela koje provodi Zakon o sukobu interesa jedna od ključnih međunarodnih preporuka, a što je osobito naglašeno i u izvješćima GRECO-a.

Simbolične sankcije

Dodatni problem je, kako se dodaje, što sankcije koje se predlažu za kršenje zakona nisu destimulativne, jer su novčane sankcije za pojedine prekršaje daleko niže od moguće dobiti iz situacije sukoba interesa.

Tako je, npr., za kršenje odredbi o angažmanu u privatnim poduzećima predviđena sankcija od do svega 2.000 KM dok se ukupni raspon kreće do 10.000 KM. Pojedine odredbe su i nelogične, pa se tako, npr., navodi da, u slučaju kada dužnosnik za kojeg se utvrdilo da je u sukobu interesa nastavi kršiti zakon, Komisija izriče „zabranu daljnjeg kršenja Zakona“ uz nastavak izricanja sankcija.

U nekim dijelovima zakon, pak, predstavlja napredak jer je propisano da je članstvo u upravi ili nadzornom odboru javnog poduzeća nespojivo s obnašanjem javne funkcije. Ipak, ta se zabrana ne odnosi na članstvo u upravi javnih ustanova, što također može dovesti do sukoba interesa a Registar javnih dužnosnika koji je nedavno objavio TI BiH pokazao je da brojni dužnosnici rukovode javnim ustanovama na različitim razinama vlasti.

Otvaranje prostora za usvajanje zakonskih rješenja lošijih od trenutno važećih

TI BiH je uputio Ministarstvu pravde komentare na nacrt u kojima je naznačeno da on ne ispunjava međunarodne standarde. Iako je unaprjeđenje ovog Zakona jedan od 14 ključnih prioriteta koje je EU postavila pred BiH, predloženo rješenje predstavlja u pojedinim odredbama nazadak i u odnosu na postojeći zakon.

“Ministarstvo pravde se odlučilo za rješenje koje u brojnim segmentima ne ispunjava međunarodne standarde. Kako je njegovo unaprjeđenje jedan od ključnih prioriteta na europskom putu BiH, očekujemo i jasnu poruku EU-a da se usvajanje ovakvih rješenja neće smatrati ispunjavanjem tih uvjeta. U protivnom, otvorit će se prostor vlastima u BiH da pod okriljem ispunjavanja prioriteta usvajaju čak i lošija zakonska rješenja i da, umjesto unaprjeđenja, dodatno derogiraju zakonski i institucionalni okvir za sprječavanje korupcije“, poručuju iz TI BiH.