Imajući u vidu značaj političkih stranaka i njihov utjecaj, kao i činjenicu da je BiH država čije su institucije zarobljene interesima političkih čelnika, nužne su ključne promjene ka demokratizaciji političkih stranaka, poruka je u četvrtak u Sarajevu održane konferencije koju su, na temu “Promicanje i u političkim strankama”, organizirali organizacija Transparency International (TI) u BiH i Misija OESS-a u BiH.

Zajednički zaključak

Zajednički zaključak skupa, u radu kojeg su sudjelovali predstavnici relevantnih međunarodnih te organizacija civilnog društva, političkih stranaka, zakonodavnih vlasti i Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH jest da su unutarstranačke strukture i procedure kojima se rukovode stvorile jedinstven politički sustav, koji je doveo do krize legitimiteta državnih institucija i nedostatka povjerenja javnosti u demokratski proces.

Kako se moglo čuti, BiH se, osim što je ocijenjena kao zemlja s najvišim stupnjem korupcije na Zapadnom Balkanu, te je treća po korumpiranosti u Europi, sve češće opisuje i kao hibridni režim te zarobljenu državu, zbog čega je potrebno ograničiti moć i utjecaj političkih lidera.

Jedan od načina da se to postigne jest demokratizacija političkih stranaka.

Klijentelizam

-U BiH je na snazi klijentelizam kao način na koji stranke mobiliziraju birače i zarobljavaju institucije, dok su iste te stranke u očima građana prepoznate kao najkorumpiranije društvene institucije, istakao je Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora TIBiH predstavljajući rezultate istraživanja na temu „Unutarnje funkcioniranje i integritet političkih stranaka: zakoni i praksa“, koje je zaključio konstatacijom da je potrebno uspostavili minimalne standarde unutarstranačke demokracije s ciljem jačanja transparentnosti, odgovornosti i integriteta.

Paket mjera

U tom cilju je TIBiH predložio paket mjera za unaprjeđenje te oblasti, posebno Zakona o financiranju političkih stranaka, koji, među ostalim, podrazumijeva uspostavu i korištenje jedinstvenih bankovnih računa za sve stranke, prođirenje nadležnosti SIP-a BiH u procesu revizije troškova, obvezu objave financijskih planova, izvješća i svih transakcija, proširenje zabranjenih izvora financiranja, priloga i donacija, detaljnije definiranje povezanih lica i pooštravanje i detaljnije definiranje prekršaja i sankcija.

Sličan pristup zagovara i Misija OESS-a u BiH, iz koje su podsjetili da preporuke ODIHR-a i GRECO-a koje se odnose na jasnije definiranje pravila u oblasti financiranja kampanja još nisu realizirane.

-Uvođenje efikasne, proporcionalne i obeshrabrujuće kazne za kršenja pravila financiranja kampanja je nužno, poručio je Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja pri Misiji OESS-a, uz napomenu da je, kako bi se osigurao adekvatan sustav kontrole, obvezno jačanje kapaciteta SIP-a BiH, a osobito Službe za reviziju.

Konferencija je također ponudila prostor za razmatranje važećeg zakonskog okvira za funkcioniranje i financiranje političkih stranaka te iznošenje prijedloga za daljnje korake i preporuka za poboljšanje stanja u toj oblasti.

-Ne postoji jedinstven registar političkih organizacija te je njihov točan broj gotovo nemoguće utvrditi, a zakoni o financiranju stranaka su neprecizni, zastarjeli, neusklađeni te nejasno propisuju način kontrole, izjavio je Nenada Simovića, direktora NDI-a BiH, koji je napomenuo da već neko vrijeme rade na tome da ocjena veći broj stranaka uključe u proces definiranja novog, usklađenog zakonskog okvira, za koji će, kako se nada, stranke u oba entiteta u BiH pokazati interes.