Tko će imati većinu u Gradskom vijeću Grada Mostara?
Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo, uz puno kontroverznih odluka, koje su uslijedile nakon masovnih primjedbi na prebrojavanje glasova, službeno objavilo i potvrdilo izborne rezultate Mostar je dobio 35 novih gradskih vijećnika.
Počeo teći rok
Od objave rezultata počeo je teći petnaestodnevni rok u kojem bi trebala biti sazvana konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara. Nju bi trebao sazvati najstariji izabrani gradski vijećnik. No, nije izvjesno da će se cijeli proces teći potpuno neizvjesno, jer ne bi bilo prvo put da se, kada je Mostar u pitanju, poprilično jednostavna procedura pretvori u beskonačne politikantske igre.
Teško je očekivati da će bilo koja od političkih opcija ići u proceduru izbora rukovodstva Gradskog vijeća Grada Mostara bez jasno definiranih većina za izbor gradonačelnika, ali i za normalno funkcioniranje cijelog Gradskog vijeća. Za takvo nešto potrebna je podrška dvije trećine izabranih gradskih vijećnika.
Na tom planu neke stvari izgledaju poprilično jednostavno, jer dosadašnji koalicijski partneri na svim razinama vlasti u BiH, HDZ sa 13 i SDA (odnosno Koalicija za Mostar) sa 11 imaju upravo 24 vijećnika koji predstavljaju takvu većinu koja bi vjerojatno mogla biti ojačana jednim predstavnikom liste Ostajte ovdje.
Međutim, nakon aktualnih događanja unutar Koalicije za Mostar oko raznih izbornih manipulacija, veliko je pitanje na koliko vijećnika te Koalicije će SDA imati utjecaj. Jer od njih 11 ukupno jedno dolazi iz Demokratske fronte, a jedno iz Saveza za bolju budućnost. Postavlja se i pitanje želi li HDZ koalirati sa strankom Željka Komšića s obzirom na njihove dobro poznate stavove prema ovoj političkoj opciji.
Tko će s kim?
S obzirom da bi takva dvotrećinska većina vjerojatno vječito bila na rubu, druga mogućnost jeste da se u cijeliu priču oko uspostavljanja vlasti u Mostaru uključi BH Blok koji je sa svoji 7 mandata koje kontrolira ova politička grupacija uspio napraviti zavidan izborni rezultat u svim dijelovima grada, te Hrvatska republikanska stranka koja ima tri mandata.
Naravno, takvom postizbornom kombinatorikom postoji opasnost da svi politički subjekti uđu u parlamentarnu većinu, pa bi Mostar ostao bez oporbe. Takav rasplet teško je očekivati, pogotovo ako dosadašnje vladajuće stranke SDA i HDZ budu od BH Bloka i HRS-a tražile bespogovornu podršku za njihove gradonačelničke kandidate.
A upravo na izboru gradonačelnika ili gradonačelnice, vrlo vjerojatno definirat će se i većina u Gradskom vijeću. Umjesto do sada proklamiranih stavova dvije političke opcije (SDA i HDZ) da gradonačelnik mora biti iz njihovih redova sada će ključnu ulogu imati odgovor na pitanje koji od eventualnih kandidata može u Gradskom vijeću skupiti najširu moguću podršku.
Moguća iznenađenja
Evidentno je da će kandidate za izbor gradonačelnika imati i SDA i HDZ, vrlo vjerovatno i BH Blok, a lako moguće i Hrvatska republikanska stranka. Potpuno je jasno da ni SDA ni HDZ ne mogu samostalno izabrati 'svog' čovjeka na najodgovorniju gradsku funkciju. Za takvo nešto ili jednima ili drugima trebat će im podrška ili BH Bloka i(li) HRS-a. A s obzirom na predizborna obećanja teško je očekivati da će i jedni i drugi dati podršku trenutno vladajućim strankama.
U tom kontekstu mogući su različiti raspleti pa čak i rješenja koja mogu predstavljati svojevrsna iznenađenja ako pregovori budu dovoljno široki i tolerantni.
Bez obzira na sve, očigledno je da će se u Mostaru odvijati teški politički pregovori. Slijedi razdoblje koje je ključno za daljni razvoj Mostara a od glavnih aktera očekuje se dovoljno odgovornosti da cijeli proces u što bržem vremenskom periodu dovedu do kraja kako bi uistinu profunkcionirala mostarska gradska vlast. J. S.
ZATAŠKANE IZBORNE KRAĐE: Tko je legitiman?
Postizborni period u Mostaru opterećuju i razna događanja povezana za izbornim manipulacijama, kao i sporna odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kao i Suda BiH, da se ne dozvoli ponovno prebrojavanje svih glasova. Gotovo svi politički subjekti imaju primjedbe na rad raznih izbonih tijela, od biračkih odbora, preko Gradsko izbornog povjerenstva, pa sve do SIP-a BiH.
Tako, primjerice, HDZ BiH tvrdi da je SIP BiH nelegitiman i nelegalan, pa se postavlja pitanje jesu li i vijećnici iz HDZ-a BiH legitimni, ako im je mandat dodijelilo 'nelegitimno' i 'nelegalno' tijelo.
Također, pojedinci i dijelovi stranaka iz Koalicije za Mostar tvrde da su neki njihovi vijećnici dobili nezasluženo mandate zbog manipulacija preferencijama jer nisu utvrđeni razmjeri krađe. S treće strane, oporbeni BH Blok i HRS imaju ogromne primjedbe na manipulacije i moguću krađu njihovih glasova koja nije do kraja utvrđena.
S obzirom na aktualnu situaciju postavlja se pitanje tko su vijećnici koji su legalni i legitimni? Jer gotovo sve političke opcije tvrde da su mandati proglašeni i dodijeljeni na neadekvatan način.