Tko financira projekte u Republici Srpskoj
Dodiku novac banaka sa Zapada, a istočni politički saveznici
Dok predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik gradi dobre odnose sa zapadnim suparnicima – Rusijom, Kinom i Mađarskom - u isto vrijeme teži zajmovima od zapadnih financijskih institucija, istražio je Glas Amerike (Voice of America/VOA) načine financiranja projekata u Republici Srpskoj (RS).
Iako su pojedini zapadni dužnosnici pozivali na financijsku blokadu entiteta RS zbog secesionističkih Dodikovih želja, takve akcije dogodile su se samo sporadično. A politika nepopuštanja vlasti RS značila je i neke nedavne nepovoljnije aranžmane zaduživanja.
Zapadne banke i fondovi kreditiraju projekte u RS
Kako piše Glas Amerike, godinama unatrag, infrastrukturni projekti u BiH potiču od zajmova mahom sa Zapada, posljednjih godina sve više i od Kine, a skoro je Mađarska dala investicijska obećanja Dodiku.
Prema dostupnim podacima, na secesionističku politiku Dodika, prvog čovjeka RS, prošle godine jedino je reagirala Njemačka, odakle je stigla vijest kako odustaju od nekoliko infrastrukturnih projekata, ali ne svih. Godinu ranije, iz istih razloga Europska unija odlučila je blokirati 600 milijuna eura za infrastrukturne projekte.
Dodik, koji je antizapadno orijentiran i naklonjen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, predvodi ideje o odcjepljenju entiteta RS. Trenutni čelni ljudi RS-a nalaze se pod američkim sankcijama zbog antidaytonskih aktivnosti i prijetnje suverenitetu i stabilnosti BiH.
Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Mark Weber prije dvije godine je bio za ukidanje financijske pomoći RS-u zbog akcija političara iz tog entiteta koje predstavljaju prijetnju po stabilnost BiH.
Slično je ovog ljeta govorio i specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar u svom svjedočenju pred Kongresom Sjedinjenih Država. Escobar je rekao kako je namjera koristiti sve dostupne alate kako bi se zaustavili napadi na Dayton, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.
Escobar je u svjedočenju rekao „u koordinaciji smo” sa Europskom unijom, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da „se uskrati novac onima koji rade protiv države”.
Glas Amerike je pogledao aktualne projekte EBRD-a, Europske investicijske banke, Svjetske banke, Međunarodne razvoje banke i utvrdio kako kreditiraju projekte u RS-u. Neki od tih projekata uključuju zdravstveni sektor, energetsku učinkovitost, izgradnju na koridoru VC, točnije obilaznice Doboj.
Sastanci s predstavnicima zapadnih banaka
Tome u prilog idu izjave i dužnosnika zapadnih financijskih institucija koji su se tijekom prošle godine sastajali sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, koji je također pod američkim sankcijama. Tako je premijer Višković u prosincu prošle godine razgovarao s predstavnicima Svjetske banke. Prema priopćenju Vlade Republike Srpske, izražena je obostrana spremnost za nastavak rekonstrukcije željeznica, uz očekivanje da se krene u realizaciju dogovorenih projekata među kojima i onaj o zapošljavanju.
Mjesec dana ranije, susreo se i s direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj za BiH, Manuelom Naessl. Kako je objavila Vlada, također je izražena spremnost za projekte energetske učinkovitosti, upravljanja otpadom i digitalizacije.
Skuplji krediti zbog odbijanja transparentnosti kod fizičkih računa
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, objasnio je za Glas Amerike kako izgleda tržište kreditiranja.
-Najpovoljnije uvjete, naravno, nam daju ove europske financijske institucije, i naravno Svjetska banka, kaže Pavlović.
-Ovo sve što se zadužujemo kod privatnih, da kažem, financijskih institucija – banke ili osiguravajuće tvrtke i slično – to je daleko skuplje nego praviti aranžmane sa Svjetskom bankom, MMF-om, odnosno, europskim bankama, komentirao je Pavlović.
On je dodao kako kreditiranje europskih i zapadnih financijskih institucija nije bez uvjeta: „Sada je samo pitanje hoćete li pristati na te uvjete ili nećete", kaže Pavlović.
U studenom 2023. godine, Višković je ugostio i predstavnike MMF-a i potvrdio spremnost za nove aranžmane, ali bez političkog uvjetovanja. Kako je priopćeno, predstavnici ove financijske institucije su otvoreni za razgovor sa svim predstavnicima vlasti u premošćivanju ekonomskih izazova.
-Pa je RS onda odlučila da će po nedostajuća sredstva ići u plasman obveznica po daleko višoj cijeni, objašnjava Pavlović.
Dugoročan pogled
Dodikova secesionistička politika utjecala je na njemačke vlasti da obustave četiri projekta procijenjene vrijednosti oko 105 milijuna eura, ali ne i druga financiranja. Iz Njemačkog veleposlanstva u BiH su prošlog kolovoza rekli da je riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza tri i četiri, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.
Odluka iz Njemačke dolazi nakon odluke EU o stopiranju kreditiranja projekata vrijednih 600 milijuna eura, a što uključuje i auto cestu od Doboja do Vukosavlja.
-Projekti koje financiraju Europska investicijska banka i Europska banka za razvoj su projekti usmjereni ka infrastrukturnoj izgradnji autoputova primarno i nečemu što će biti potrebno i korisno i građanima EU jednog dana u BiH, kaže Pavlović.
-Tako da to nisu projekti od kojih će Europska komisija, odnosno europske banke odustati, zaključuje on.
Politički oslonac
EU nije odustala od kreditiranja koridora VC koji prolazi kroz RS. Po onome što je dostupno, u neizvjesnosti drži vlasti Republike Srpske za dionicu Doboj – Vukosavlje. Višković je rekao da je pisao Europskoj banci za obnovu i razvoj o tom projektu, i najavio alternativna rješenja ukoliko odustanu. Dodik je brzo reagirao nakon što je primio loše vijesti iz Njemačke, pa je tijekom posjete Mađarskoj dobio obećanja financiranja nekih od tih projekata.
RS se sve više se okreće Kini, tražeći tamo zaduženja kao i izvođače poslova. Primjerice, posao izgradnje autoceste Banja Luka – Prijedor, dan je uz koncesiju kompaniji iz Kine.
-Trenutno, kineske kompanije u RS realiziraju projekte u vrijednosti od više od 1,6 milijardi KM, rekao je za Glas Amerike početkom rujna prošle godine Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.
„Ono što je karakteristično za te investicije, da su ti ugovori skriveni od javnosti.”
Dok vlasti Republike Srpske nisu ograničene kod koga da se zadužuju, politički oslonac mogu potražiti u Mađarskoj, Rusiji i Kini. Upravo je Dodik tijekom ove i prošle proslave 9. siječnja kao Dana Republike Srpske, a što je Ustavni sud BiH zaključio da je riječ o neustavnom prazniku, najviše entitetsko odlikovanje uručio ruskom predsjedniku Putinu i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Da bi uvela sankcije Dodiku, potrebna je suglasnost svih članica EU, a Mađarska predvođena Orbanom je veliki protivnik. Konfrontirajući se Zapadu, Rusija daje veliku političku podršku Republici Srpskoj. Ranije ove godine, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology Adnan Huskić, je rekao za Glas Amerike kako je ruski interes, izuzev primarnog političkog, i energetski, iako je "potpuno destruirano ono što je predstavljalo naftnu industriju RS, dok o ekonomskom interesu ne vrijedi ozbiljno razgovarati".
