Stanje zbog uzajamnih carina između SAD-a i Kine sve više eskalira i razdor između dva najveća svjetska gospodarstva postaje sve veći. Tko će od ta dva ekonomska giganta duže izdržati i tko ima jače adute?, analizira Deutsche Welle.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine je dostignuo nove razmjere nakon što je Peking nametnuo protu-carine na robe iz SAD-a od 125 posto, reagirajući time na odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o nametanju povišenih carina na kineske proizvode od 145 posto. 

Kineski lider Xi Jinping je u petak prvi put javno komentirao eskalirajući trgovinski konflikt. Španjolskom premijeru Pedru Sanchezu u Pekingu je rekao da „nema pobjednika u trgovinskom ratu, a postupanje protiv svijeta dovodi samo do samoizolacije."

Xi je također istaknuo da nije uplašen te je izrazio samouvjerenost u sposobnost njegove zemlje da savlada izazove koje sa sobom donosi politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. „Bez obziran na to kako se mijenja eksterno okruženje, Kina ostaje samouvjerena, fokusirana i koncentrirana na upravljanje svojim vlastitim poslovima", prenijela je Xiovu izjavu kineska državna televizija CCTV.

Kina na Trumpovoj meti
Drugog travnja je Trump najavio sveobuhvatne carine svim trgovinskim partnerima SAD-a, izazivajući time sveobuhvatan napad na svjetsko trgovanje i šok-valove kroz čitavo svjetsko gospodarstvo. Na snagu su te carine trebale stupiti 9. travnja. No, nekoliko sati nakon što su doista stupile na snagu, Trump je objavio 90-dnevnu pauzu od primjene za više od 75 zemalja koje su voljne pregovarati s Washingtonom.

Pritom je isključio Kinu iz te pauze i umjesto toga povećao carine na kineske uvoze kao kaznu za kineske carinske reakcije na njegove carine.  Optužujući Kinu za „nedostatak respekta", američki predsjednik je nametnuo carine od 125 posto te one sada – zajedno s onim prethodnima – iznose 145 posto. Peking je kritizirao Trumpovo postupanje kao „šikaniranje" i naglasio da će se protumjerama boriti „sve do kraja"

Ako Washington nastavi nametati dodatne carine na kineske robe, „Kina će to ignorirati", poručeno je iz kineskog ministarstva za trgovinu, ističući da proizvodi iz SAD-a u tom slučaju neće više imati gospodarskog smisla za uvoznike.

Natjecanje tko će nadživjeti onoga drugoga
Eskalirajuće uzajamne carine i nepostojanje volje nijedne strane da inicira razgovore bi moglo dovesti do prekida trgovinskih veza između najveće svjetske ekonomije: SAD-a, i druge najveće svjetske ekonomije: Kine. „SAD i NR Kina sada nastoje vidjeti tko može nanijeti više boli drugoj strani", kazao je u izjavi za DW, Chong Ja Ian s Nacionalnog Sveučilišta u Singapuru.

Iako je ovisnost Kine o tržištu SAD-a opala proteklih godina, ona još uvijek postoji. Taj azijski gospodarski gigant je 2024. u SAD izvezao robe u vrijednosti od skoro 440 milijardi dolara. S druge strane, Kina je također važno izvozno tržište za robe iz SAD-a, posebice za agrikulturne proizvode poput sojinih sjemenki i svinjetine, kao i za proizvode visoke tehnologije.

S obzirom na duboko isprepletene trgovinske odnose između ovih dviju zemalja, aktualni trgovinski rat se pretvorio u natjecanje „tko može nadživjeti onoga drugoga", kazao je Chong. Dok još uvijek postoje nade u to da će se obje strane možda povući, Chong u tim nadama vidi samo „želje" s obzirom na stil vodstva Trumpa i Xija. „Nijedna strana ne želi izgubiti obraz. Obje strane žele govoriti oštro i djelovati oštro. Tako da tako nastaje situacija u kojoj ima manje pregovora, manje volje za kompromisima, ali više prostora za potencijalnu eskalaciju", kazao je on. 

Hoće li na koncu doći do potpunog raskola između te dvije gospodarske sile, ovisi o tome koliko dugo će trajati ovi uzajamni carinski nameti i hoće li obje strane održati eskalaciju, pojasnio je Chong. On je istaknuo da se neke robe preusmjeravaju preko trećih zemalja prije nego što stignu u SAD ili Kinu.

Wang Guo-Chen, ekonomist specijaliziran za Kinu na Chung-Hua institutu za gospodarska istraživanja u Taipeiu, argumentira da je između SAD-a i Kine „već došlo do gospodarskog razilaženja tako što je kineskim robama onemogućeno da se izvezu na američko tržište otkad je Trump povećao carine".

Što može Kina?
Otkad je započela najnovija runda trgovinskog rata, Kina je poduzela i druge protumjere. Tako je 11. travnja Kineska nacionalna filmska administracija objavila da planira „umjereno smanjiti" objavljivanje holivudskih filmova na kineskom tržištu.

U međuvremenu je kinesko ministarstvo za trgovinu obećalo stranim trgovinskim poduzećima, koja se suočavaju s izvoznim izazovima, olakšati poslovanje kroz otvaranje kapaciteta za golemo unutarnje tržište kroz određene trgovinske programe i vladine inicijative. 

No, ta domaća inicijativa bi sa sobom mogla donijeti neželjene posljedice, posebice za strana poduzeća u Kini koja bi se mogla suočiti s većom konkurencijom od strane kineskih firmi, kazao je Dali Yang, politolog i sinolog sa Sveučilišta u Chicagu.

Beijing je također nastojao proteklih godina diversificirati svoje trgovinske kanale te uspješno prebaciti dio proizvodnje u Vijetnam, druge jugoistočne azijske zemlje, i u Meksiko. No ta strategija se sada suočava s novim preprekama.

„Trump dijelom nastoji ustvari zaustaviti ili usporiti te napore", kazao je Yang u razgovoru za DW dodajući da ta alternativna tržišta također imaju ograničene kapacitete da apsorbiraju svu kinesku robu koja je bila namijenjena za tržište SAD-a.

„Činjenica je da Kina djeluje u takvom obujmu da bi, ako joj se to dozvoli, praktično mogla proizvoditi za čitav svijet", kazao je Yang i istaknuo problem prekomjernih kapaciteta koji opterećuju kineske trgovinske veze.

Za to vrijeme Sjedinjene Američke Države ostaju atraktivan trgovinski partner za mnoge države, kazao je Yang obrazlažući da većina zemalja koje trguju sa SAD-om pokazuju suficit, dok zemlje koje trguju s Kinom, doduše, imaju koristi od kineskih roba, ali pokazuju tipičan deficit u svom poslovanju: „Trgovanje s Kinom stoga ne dovodi uvijek do signifikantnog stvaranja radnih mjesta u tim zemljama, jer od te neravnoteže često profitira Kina."

Kina poprilično sama na trgovinskom bojištu protiv SAD-a
Unatoč globalnim posljedicama Trumpovih carina, Kina je u svemu tome ustvari sama na tom trgovinskom bojištu, jer su lideri drugih azijskih zemalja, uključujući Vijetnam, Kambodžu i Indiju, brzo pokazali volju za ublažavanjem tenzija sa SAD-om, dok su Japan i Južna Koreja poslali dužnosnike za pregovore.

„Mislim da se puno toga temelji na kineskoj pogrešnoj procjeni situacije", kazao je Wang, dodajući da Kina vjeruje da će ju svi slijediti jednom kad se pokaže čvrsta u svom stavu.

„No umjesto toga, zemlje su požurile da zovu Trumpa i dogovore pregovore", istaknuo je ovaj stručnjak. 

S druge strane, pristup Pekinga također ima za cilj pojačati nacionalističko raspoloženje u Kini, pojasnio je Wang. Pod Xi Jingpingovim vodstvom Kina već dugo provodi oštru i konfrontacijsku diplomaciju „vuka-ratnika" koja pojačava anti-američko raspoloženje s obzirom na rastuće bilateralne napetosti. 

„No, tu postoji također rizik od toga da bi bilo teško napraviti zaokret u tom animozitetu i kontrolirati situaciju", istaknuo je Chong.

„Nastaje situacija u kojoj će Kina biti manje voljna za kompromise, posebice ako ti kompromisi postanu vidljivi."