Piše: Dragan Bradvica

Broj živorođenih u Bosni i Hercegovini na tisuću stanovnika 1996. godine iznosio je 12,8, a broj umrlih 6,9 što znači kako je prirodni priraštaj bio 5,9. Godine 2020. broj živorođenih na tisuću stanovnika bio je 7,8, broj umrlih na tisuću stanovnika bio je 12,8, prirodni priraštaj -5,0.

Dakle, u 24 godine ova zemlja je prošla dug put, ali u pogrešnom smjeru. Samo iz ovih podataka koje je u petak objavila Agencija za statistiku BiH jasno je u kolikom se demografskom jadu i kako vlasti ne žele da se bave ovom tematikom. Svemu ovome svakako treba dodati i masovno iseljavanje koje je BiH zahvatilo posljednjih šest, sedam godina ali do dan danas nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koliko je bh. državljana napustilo zemlju. Ipak, i oni najoptimističniji priznaju kako taj broj nije ispod pola milijuna, što samo dodatno potkrepljuje tvrdnje o potpunom demografskom propadanju.

Poražavajući trend

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj živorođenih na tisuću stanovnika bio je dvocifren samo 1996., 1997., 1998, 1999. i 2000. i to po brojevima 12,8, 12,9, 12,3, 11,4 i 10,5. Isto tako, samo je 1996. broj umrlih na tisuću stanovnika bio ispod sedam (spomenutih 6,9), a na oko sedam se kretao sve do 2000. Nakon toga ide na osam, devet… Ipak, situacija je koliko, toliko bila održiva sve do 2007. jer je prirodni priraštaj bio u plusu.

Nažalost, od te godine pa sve do danas ne samo da imamo minuse kod prirodnog priraštaja nego je situacija iz godine u godinu sve gora i gora. Na sve se nadovezala i pandemijakoronavirusa u kojoj je naša zemlja u samom svjetskom vrhu po smrtnosti. Treba kazati i to kako se u posljednje 24 godine podigao broj godina vezane za smrtnost. Naime, 1996. prosječna starost umrlih osoba66,6 godina, da bi taj broj 2020. podigao se na 74,4 godine.

Fertilitet u opadanju

Jedan od važnih demografskih podatak jeste i stopa fertiliteta. Stopa ukupnog fertiliteta predstavlja ukupan broj živorođene djece na jednu ženu. Tako je ta stopa 1996. bila 1,647, da bi 2020. pala na 1,185. Dakle i kod stope fertiliteta konstanto opada što je poražavajuće. Isto tako, prema podacima Agencije za statistiku BiH majka u BiH 1996. imala je u prosjeku 31,2, a 2020. to je bilo 34.

Populacijska politika

Iako negativni demografski trendovi nisu od jučer, iako se situacija dodatno pogoršava, država do dan danas nije reagirala te nemamo jasnih i nedvosmislenih strategija i populacijske politike. Još uvijek možda nije kasno da prvo negativne trendove zaustavimo, a onda krenemo i uzlaznom putanjom ali nužno je žurno djelovati.

Alati za to su već poznati, bh. vlastodršci ne moraju 'izmišljati toplu vodu' nego samo iz Europe uzeti sve pozitivne prakse i primijeniti ih u BiH. Niz je populacijskih alata, ali sve se mora uraditi na ozbiljan i sustavan način, nakon toga uobličiti u službenu populacijsku politiku po kojoj bi se ravnali svi u ovoj zemlji. Na taj način bi najprije zaustavili egzodus, povećali sigurnost mladih osoba koje što bi utjecalo i na povećani natalitet. Međutim, ukoliko danas pogledamo društveno-političku situaciju u BiH i permanentne krize nije realno da se postigne dogovor o mnogo manjim stvarima od ove. Shodno tome, mladi bh. državljani se uistinu popravljati demografsku sliku ali Njemačke, Irske, Švedske…