Županijski sud u Sarajevu nedavno je poništio dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma prethodno izdalo za gradnju mini-hidroelektrana na lokalitetu Bunski kanaliu Mostaru.

Presudom je naloženo da se postupak mora ponovno provesti zbog neregularosti prilikom izdavanja i zanemarivanja činjenica koje su ekološke organizacije isticale tijekom žalbenog postupka.

Bio je to ujedno i veliki uspjeh Ekološke udruge “Majski cvijet” i Omladinskog kluba “Novi val”, koji su se godinama borili protiv gradnje objekata na Kanalima – zakonom zaštićenim spomenicima prirode.

Iz udurga su tada pozvali Odjel za urbanizam Grada Mostara da se očituje povodom urbanističke suglasnosti za izgradnju mini-hidroelektrana Buna 1 i Buna 2, jer su od strane Županijskog suda u Sarajevu utvrđene i nepravilnosti u izdavanju dokumenata presudnih prilikom izdavanja urbanističke suglasnosti za te objekte.

Oglasio se i čuveni Leonardo

Borba za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme pojačana je i potporom Lejle Kusturice – direktorice Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT).

Sve je u međuvremenu podržao i čuveni glumac Leonardo Di Caprio, i to nakon javnog obećanja federalnog premijera Fadila Novalića. U razgovoru za Dnevni list Kusturica navodi kako je dugoročno najznačajniji zahtjev da se rijeke u našoj zemlji proglase ustavnim dobrom, odnosno da se zaštite Ustavom, kako se ubuduće ne bi mogle privatizirati. 

– Rijeke su dobra svih nas i moramo ih čuvati. Drugi značajan zahtjev upućen vlastima je revizija svih dozvola za gradnju mini hidroelektrana na rijakama, nakon što smo se uvjerili da se u ovoj oblasti radilo na sumnjiv način, što najbolje potvrđuju nedavne presude koje se odnose na Bunske kanale i Kruščicu. One su, podsjećam, poništene, govori Kusturica.

Hitno je zatraženo i da se izmjene pravilnici kako bi ubudućše Federalno ministarstvo okoliša uređivalo izdavanja okolinskih dozvola za sve veće minihidroelektrane, što danas nije slučaj (nadležnost županijskih ministarstava).

– Oblast je neuređena i nemamo kontrolu nad onim što se radi na našim rijekama. Zatražili smo i promjene u načinu formiranja komisija koje rade studije u ovakvim slučajevima, podsjeća Kusturica.

Nedavnom odlukom federalnih vlasti, od 1. siječnja naredne godine neće se davati poticaji za mini hidroelektrane, a sredstva predviđena za to preusmjerit će se drugim obnovljivim izvorima energije.

Priopćeno je to iz Vlade nakon što je premijer Novalić održao sastanak s federalnim ministrima okoliša energije i poljoprivrede. Razgovaralo se tad i o kratkoročnim mjerama i aktivnostima koje će se što prije poduzeti, a na osnovu ranijeg zaključka Parlamenta Federacije BiH o potpunoj zabrani izgradnje mini-hidroelektrana, kao i na osnovu zahtjeva predstavnika NVO-a iz Koalicije za zaštitu rijeka. 

Dogovorena je izmjena i dopuna nekoliko pravilnika. U resoru okoliša također su u tijeku izmjene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu, i to na način da ovo federalno ministarstvo preuzme izdavanje dozvola za kapacitete preko 150 kilovata.

Iz Vlade su poručili i kako rade na pravilniku o načinu formiranja i rada stručnih povjerenstava za ocjenu studija o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja dozvola za pogone koji proizvodeelektričnu energiju. Izmjenama bi se definiralo osnivanje posebnih povjerenstava za ocjenu studija na okoliš prilikom gradnje ovih pogona. U izradi izmjena spomenutih pravilnika sudjeluju i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sukladno ranijim zaključkom Vlade, krenulo je u izmjene Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku koji će precizirati način mjerenja dozvoljenog protoka u kojem mini-hidroelektrana smije raditi.

– Cilj je da se ekološki prihvatljiv protok mjeri u realnom vremenu i IT sustavom automatski očitava u agencijama za vode, a kako bi agencije mogle reagirati u slučajevima da mini-hidroelektrane ne poštivaju princip ekološki prihvatljivog protoka, naveli su u Vladi. Ministri su upoznati i s analizom koja između ostalog ukazuje da u ovoj godini nije izdana nijedna energetska dozvola s federalne razine za gradnju mini-hidroelektrana.

– I to je bio jedan od naših kratkoročnih zahtjeva. Poticaji o kojima govorite još uvijek nisu ukinuti, ali bi se trebali ukinuti početkom naredne godine. Vjerujemo u to, ali smo i oprezni, čekajući pravosnažnost za potpuno zadovoljstvo, dodala je Kusturica.

Zanimljiva je bila i nedavna reakcija Udruge proizvođača energija iz obnovljivih resursa – APEOR BiH, u kojoj je navedeno kako nevladine organizacije ciljanim djelovanjem i plaćanjem medijskog prostora“pokušavaju plasirati laži o minihidroelektranama u Federaciji BiH, te na taj način nepovratno oštetiti Federaciju i građane za stotine milijuna maraka, a sve s ciljem ostvarenja osobnih interesa pojedinaca i udruga“. Tvrde i kako se trenutačno sprovodi medijska kampanja usmjerena protiv izgradnje i korištenja minihidroelektrana u Federaciji – praćena enormnom količinom neistina od strane nevladinih organizacija, te da je činjenično stanje drugačije od onoga što se predstavlja u javnosti.

– Sve izgrađene mini-hidroelektrane na teritoriji Federacije BiH, građene su u skladu s pozitivnim zakonskim propisima koji su na snazi u ovom entitetu, odnosno u skladu sa zakonodavstvom Europske unije u ovoj oblasti. Rad dosad izgrađenih malih hidroelektrana na teritoriji Federacije BiH zakonski je uređen i strogo kontroliran od strane nadležnih institucija, poručili su.

Vapaj iz Europe

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF nekoliko dana kasnije pozvala je, uz podršku 150 nevladinih organizacija iz Europe, čelnike Europske unije i europskih institucija na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana javnim sredstvima, a s ciljem očuvanja biološke raznolikosti. Navedeno je i kako su Europska komisija i financijske institucije godinama kreditirale štetne projekte hidroelektrana.

– Ako nastave s lošim investicijama, izravno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine, rekao je voditelj programa slatkih voda u WWF-u Adria, Zoran Mateljak.

Naveo je i kako je potrebno žurno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, te se fokusirati na ispunjavanje ciljeva okvirne direktive o vodama, te podržati Europski zeleni plan.

J.S.