Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inozemstvo. Samo u Sloveniju, godišnje, ode oko 15 tisuća radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. 

Prethodnih dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom naše zemlje. Dragan Blagojević, djelatnik iz Banjaluke, duže od decenije radi u Sloveniji. Kaže, kako nije jednostavno.

- Nije bilo tako jednostavno bilo u početku kao sada. Bilo je malo više Truda, trebalo je svega, više odricanja, kaže on.

Slovenci u Banjoj Luci

Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni djelatnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.

- Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Zatim specijalisti obiteljske medicine... Imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora, kazala je za BHT1 Helena Blažun – Vošner iz Doma zdravlja u Mariboru.

Minimalna neto plaća u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura. Prosječna 1.500 eura. Našim djelatnicima u Banjoj Luci se predstavilo 47 poslodavaca.

- Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno... Imamo promet i skladištenje, predjelovanje djelatnosti, turizam, gradbeništvo i tako dalje, navodi Anka Rode iz Zavoda za zapošljavanje Slovenije.

Od 2013. i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.

- Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak, naveli su.

Loši uvjeti rada, niska primanja, politička nestabilnost i visok stupanj korupcije motiviraju radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju obitelji. Za to vrijeme uvozit ćemo strane radnike.

Dok veliki broj radnika iz Bosne i Hercegovine odlazi u inozemstvo, nama dolaze drugi. U prošloj godini izdato je 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole. Poznavatelji prilika kažu kako je i ovaj broj nedovoljan. Domaćem tržištu, navodno, nedostaje oko 30.000 radnika različitih zanimanja. Inače, najveći broj radnih dozvola izdat je u sektorima građevinarstva, trgovine, uslužnih djelatnosti, umjetnosti, zabave i rekreacije, poslovanja nekretninama, u prerađivačkoj industriji te hotelijerstvu i obrazovanju.

Pakistan, Indija, Bangladeš

Trbuhom za kruhom, dok jedni odlaze - drugi dolaze. Za strane radnike iz izrazito siromašnih zemalja poput Nepala, Pakistana, Indije i Bangladeša bh. plaće su dovoljne za život. Zato ne čudi što se broj zahtjeva za dolazak u našu zemlju iz godine u godinu povećava.

- Izvjesno je, s obzirom na ponudu radne snage koju u ovom trenutku imamo, da će u narednim godinama trebati deseci tisuća ljudi iz inozemstva da bismo zadovoljili trenutnu privrednu aktivnost, kaže direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Aćić.

- Radi se o tome da se tržište rada poprilično izniveliralo i sad je potražnja za radnicima veća od ponude. U takvoj situaciji radnici su u prilici da biraju poslove koje je lakše raditi, koji su bolje plaćeni i koji nemaju rad u smjenama itd. Tu neke branše dolaze u problem nedostatka radnika, kao što je građevina, ugostiteljstvo, teška industrija, objašnjava Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Kao jedno od rješenja se nametnuo uvoz radnika. Međutim, procedure za njihovo zapošljavanje su kompleksne, što će u narednim godinama postati problem. Za poslovnu zajednicu problem je i što dolazi nekvalificirana radna snaga.

S. Ž.