Estonija, Latvija i Litvanija odbrojavaju posljednje dane do konačnog prekida s jednim od zadnjih ostataka 50-godišnje sovjetske okupacije - elektroenergetskom mrežom koju još uvijek kontrolira Rusija

Priprema stanovništva za mogućnost nestanka struje, iako malo vjerojatnu, posljednja je faza dugogodišnjeg projekta.

- Sve bi trebalo proteći bez problema, ali nepredviđene situacije mogu se dogoditi, bilo zbog postupaka našeg neprijateljski nastrojenog susjeda na istoku, vremenskih neprilika ili tehničkih kvarova - stoji u objavi Odbora za spašavanje.

- Ti su rizici trenutačno zapravo prilično niski - izjavio je za CNN Vutel Pai (Vootele Päi), savjetnik u estonskom Ministarstvu unutarnjih poslova, dodajući kako unatoč tome poduzimaju sve potrebne mjere opreza.

Baltičke zemlje se pripremaju za ovaj trenutak još otkako su 2004. postale članice EU i NATO-a. Obnovile su postojeću infrastrukturu i dalekovode, uključujući nekoliko podmorskih kablova prema Finskoj i Švedskoj te ključnu kopnenu vezu s europskom elektroenergetskom mrežom - LitPol liniju između Litvanije i Poljske.

Upravo zbog toga su sve tri zemlje mogle u potpunosti prestati kupovati električnu energiju iz Moskve samo nekoliko mjeseci nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.

BRELL sporazum
Međutim, kako objašnjava voditeljica projekta u njemačkom istraživačkom institutu Helmholtz-Zentrum Susane Nis (Susanne Nies), Rusija je i dalje imala potpunu kontrolu nad funkcioniranjem elektroenergetske mreže - balansiranjem proizvodnje i potrošnje te održavanjem frekvencije. Uz to, još od sovjetskih vremena, te je usluge pružala besplatno.

- Najveći rizik bio je da bi se, u kontekstu rata u Ukrajini, baltičke zemlje mogle naći u situaciji u kojoj bi Rusija u jednom trenutku jednostavno rekla: ''Prekidamo suradnju. Od sada se snalazite sami'', rekla je Nies za CNN. Baltičke zemlje su prije šest mjeseci službeno obavijestile Rusiju o svojoj namjeri ''desinkronizacije'', čime će 7. februara isteći tzv. BRELL sporazum (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija, Litvanija), koji regulira zajedničku elektroenergetsku mrežu.

Dan kasnije, 8. februara, Estonija, Latvija i Litvanija će istovremeno se isključiti iz te mreže te nakratko funkcionirati kao ''energetski otok'' te se oslanjati isključivo na vlastitu proizvodnju električne energije.

Svoje sisteme planiraju priključiti već 9. februara na Kontinentalnu evropsku sinkronu zonu, koja pokriva većinu zemalja EU.

Taj moment će imati snažno simbolično značenje. Ispred Muzeja energije i tehnologije u centru Viljnusa postavljen je sat koji odbrojava posljednih 100 dana do ''energetske nezavisnost''.

- Ovo je konačan prekid s naslijeđem sovjetske okupacije. Psihološki, ovo je ogroman korak naprijed - rekao je analitičar vanjske politike u think tanku Wilson Center u Vašingtonu Džejson Mojer (Jason Moyer.

Projekt je tražio velika ulaganja. EU je za njega osigurala više od 1.2 milijarde dolara bespovratnih sredstava. No za baltičke zemlje je cijena ostanka pod uticajem Rusije bila previsoka.

- Vrlo dobro znamo da je jeftina ruska energija uvijek imala svoju političku cijenu - cijenu koju nijedna demokratska europska zemlja ne bi smjela platiti - rekao je Pai.

Litvanije je prošle godine počela uklanjati stare sovjetske kablove koji su je povezivali s Bjelorusijom kako bi dodatno pokazala odlučnost, prenosi Avaz.

Strah od sabotaža
Operator mreže Litgrid za CNN je potvrdio kako je dijelove jednog demontiranog dalekovoda poslao u Ukrajinu kako bi pomogao u obnovi njezine ratom razorene elektroenergetske infrastrukture - potez koji je istodobno bio i praktičan (ukrajinska mreža također potječe iz sovjetskog perioda, pa koristi sličnu opremu) i simboličan, jer oslikava širi geopolitički kontekst ovog projekta.

- Nema scenarija u kojem ostajemo povezani s ruskom elektroenergetskom mrežom - izjavio je izvršni direktor Litgrida Rokas Masiulis.

Međutim, ono što muči baltičke lidere sada jest hoće li Rusija pokušati iskoristiti trenutak isključenja, bilo fizičkom sabotažom, kibernetičkim napadima ili dezinformacijama. Ukrajina se, naime, testno isključila iz ruske mreže svega nekoliko sati prije nego što je Rusija 24. februara 2022. započela svoju invaziju - i nikada se nije ponovno priključila.

Rusija je više puta pokazala kako električnu energiju koristi kao sredstvo političko pritiska, ne samo kroz stalne napade na ukrajinsku infrastrukturu, već i kroz trogodišnju okupaciju nuklearne elektrane Zaporižja, koja je prije rata proizvodila petinu ukupne ukrajinske struje.

Ozbiljan geopolitički poraz za Moskvu
Gubitak kontrole nad baltičkim državama za Moskvu predstavlja ozbiljan geopolitički poraz, kaže Moyer.

Kremlj nije želio komentirati situaciju, tek je saopćio da je poduzeo sve potrebne mjere kako bi osigurao "neprekidan i pouzdan rad jedinstvenog energetskog sustava".

Baltičke zemlje ne žele riskirati te je sigurnost energetskih postrojenja pojačana širom regije.

- Formalno, Rusija se ponaša smireno. No naša dosadašnja iskustva pokazuju da ono što govore i ono što rade nisu uvijek isto. Povećavamo nadzor, jačamo sigurnosne mjere i budno pratimo situaciju - rekla je litvanska ministrica obrane Dovile Šakaliene za CNN.

U međuvremenu, NATO je pokrenuo misiju zaštite podmorskih kabela u Baltičkom moru, nakon što je ključni dalekovod Estlink 2 oštećen na Božić.

- Naša energetska infrastruktura sada je u vrlo osjetljivoj fazi. I teško je vjerovati da je ovo samo slučajnost - zaključuje Šakalienė.