Mostar i Mostarci već tri desetljeća dijelom mozga žive u prošlosti. Rat na obalama Neretve učinio je svoje, a njegovi ožiljci i danas su očigledni, posebice na nekadašnjoj liniji razgraničenja.

Istina, duž Bulevara značajan je i broj objekata u novom ruhu – potpuno obnovljenih, ali svakih stotinjak metara sliku kvari poneki stari kameni objekat potpuno ogoljen sa stablima smokava i sličnog bilja u unutarnjosti.

Značajan je broj Mostaraca čiji stanovi nikada nisu obnovljeni. Postoje čak i zgrade poput nekadašnjeg Razvitka kojih više nema. Razvitak je bio stambeni i prodajni objekt, kojeg se Mostarci rado sjećaju i danas. Objekt je imao 64 stana, a od tog broja preostala su 52 stanara koja se nalaze u Mostaru i čekaju povrat imovine. Godinama se priča o obnovi, ali sve ostaje na pričama i izgovorima.

- Nitko nas nije kontaktirao niti pokušao pomoći kako bi se pokrenula obnova. Obraćali smo se mnogim organizacijama, gradskim vlastima, ali kao što se može vidjeti ništa nije urađeno.Tražili smo da se zgrada obnovi onakvom kako je izgledala prije rata, međutim, svaki dan samo svjedočimo kako ona propada, govorio je svojevremeno predstavnik stanara Ismet Popovac.

Bulevar i Šantićeva

Kada je 2001. pokrenuta kampanja obnove zgrada na Bulevaru i u Šantićevoj ulici i Razvitak je bio uvršten u projekt, međutim kasnije je “ispao“ iz projekta.

Za obnovu je prema procjenama potrebno oko pet milijuna maraka. Stanari su zbog velikog iznosa potrebnog za obnovu, od grada tražili da se barem započne s radovima, čime bi se pružila mogućnost da sami završe s rekonstrukcijama stanova.

Još 2007. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vlada HNŽ-a, kao i vlade oba bh. entiteta potpisali su sporazum o zajedničkom udruživanju financijskih sredstava za obnovu stambenih jedinica u centralnom dijelu Mostara.

Gradonačelnik Ljubo Bešlić prije 12 godina tvrdio je da je novac za obnovu svih zgrada osiguran, a kasnije je u medijima istupima najčešće govorio kako je priča puno obećavala ali da nije bilo mogućnosti provesti je do kraja.

Na svečanosti u rujnu 2018., kada je stanarima Mikačića kuće podijelio ključeve, gradonačelnik je kazao da se s tim činom zaključuje projekt započet na svim razinama vlasti. Naveo je i kako je u projektu bilo osigurano 12 i pol milijuna maraka na svim nivoima, te da je Grad Mostar participirao s tri milijuna.

Grad je navodno morao dati i dodatnih milijun maraka za neplanske troškove koji projektom nisu bili zavedeni. Kazao je da druga faza obnove nije osigurana, te kako nema novca za daljnju rekonstrukciju stanova u Mostaru.

Nemamo Vijeće!

Bilo je i ranijih pokušaja brojnih potencijalnih investitora da ulažu kako bi obnovili porušeni objekti. Zbog komplicirane papirologije koju su morali ispunjavati prilikom podnošenja zahtjeva, kao i zbog administrativnih propisa koji su ih kočili, obično bi brzo gubili volju, a zatim i odustajali.

Za probleme koji dugo postoje u Mostaru ili za slučajeve kada bi se trebale poduzeti konkretne mjere zanjihovo rješavanje, vladajuće strukture uvijek su se pozivale na nepostojanje Gradskog vijeća.

- Mostar je najrazoreniji grad u BiH, država i Federacija su dužne izvršiti obnovu. Mnoge zgrade su devastirane ratom, i mnogi moji sugrađani dolaze kod gradonačelnika. Mi svi želimo pokrenuti još neke nove inicijative da prisilimo državu da završi tu obnovu, rekao je svojevremeno za N1 Ljubo Bešlić.

Iz Mostara tako u svijet osim predivnih prizora Starog mosta i objekata u Starom gradu idu i slike devastiranih objekata koje skoro tri desetljeća čekaju na obnovu.

Prednjači, kako rekosmo, Bulevar i Šantićeva ulica. Hoće li izbori u prosincu, a kasnije i Gradsko vijeće stvari pokrenuti ostaje nam da vidimo.

D. A.