U vanjskoj politici predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Izrael se dugo činio kao iznimka – zemlja koja dobiva potporu čak i kada njezine politike nisu u skladu s američkim interesima ili preferencijama predsjednika i njegove politike Amerika prva. No sve je više znakova da bi se to moglo promijeniti, analizira Foreign Policy.

Izrael ima brojne pristaše u Trumpovom najužem krugu, među kojima su američki šef diplomacije Marco Rubio, izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff i veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu godinama je uspješno laskao Trumpu – od imenovanja naselja njegovim imenom do javnog veličanja njegovih odluka.

Podršku ima i u republikanskom Kongresu i u Trumpu naklonjenim medijima poput Fox Newsa i Newsmaxa. Ta kombinacija pridobila je Trumpa da se ovog ljeta pridruži izraelskom pokušaju uništenja iranskog nuklearnog programa.

Rizik od zaokreta
No Trump je poznat po naglim zaokretima. Na meti njegove kritike već su se našli i bliski saveznici poput Kanade, Njemačke ili Velike Britanije. Nakon godina hvalospjeva i snishodljivog stava prema Moskvi i Vladimiru Putinu, sada ga otvoreno proziva i zahtijeva da Ukrajina vrati sav svoj teritorij.

Razlike između američke i izraelske politike na Bliskom istoku već su vidljive. Washington je sklopio poseban dogovor s Hutijima u Jemenu unatoč njihovim napadima na Izrael, dok se u Siriji Trump približio predsjedniku Ahmedu al-Šari, kojeg Izrael i dalje napada.

Gaza je potencijalno najveće žarište. Trump želi dogovor kojim bi Hamas oslobodio taoce, dok Netanyahu inzistira na potpunom uništenju Hamasa – cilju koji je teško ostvariv. Trump je u četvrtak izjavio da ne bi dopustio izraelsku aneksiju Zapadne obale i najavio američki plan za Gazu koji uključuje korake prema palestinskoj državnosti.

Trump traži pobjednike
Trump voli pobjednike, a dok su izraelski udari na Iran ojačali njegovu potporu, dugotrajni rat u Gazi koji proizvodi humanitarnu katastrofu mogao bi izazvati suprotan učinak. Prema pisanju američkih medija, bio je bijesan na Netanyahua zbog nedavnog izraelskog napada na Katar, savezničku državu u kojoj su stacionirani američki vojnici.

Trump se nije ustručavao pokazati i osobnu ljutnju prema izraelskom premijeru – nakon što je Netanyahu 2020. čestitao Joeu Bidenu na pobjedi, Trump ga je optužio za nelojalnost i opsovao u intervjuu.

I dok republikanski establišment ostaje snažno pro-izraelski, unutar Trumpova pokreta MAGA stavovi su podijeljeniji. Kongresnica Marjorie Taylor Greene izraelske akcije u Gazi nazvala je "genocidom", a konzervativni komentator Tucker Carlson sugerirao je da SAD treba "pustiti Izrael da se sam bori".

I smanjena potpora je ozbiljan udarac Izraelu
Potpora Izraelu ionako je sve slabija među mlađim Amerikancima – manje od 10 posto onih mlađih od 34 godine ima pozitivan stav o Netanyahuu i izraelskoj politici u Gazi.

Analitičari smatraju da bi Trumpovo "okretanje leđa" prije značilo smanjenu potporu, javne kritike i transakcijsko pregovaranje, nego potpuni raskid. I dalje je malo vjerojatno da bi SAD prekinuo obavještajnu suradnju ili prodaju oružja Izraelu. Netanyahu pak tvrdi da će Izrael radije ostati izoliran nego pristati na ustupke sigurnosti.

Ipak, već i sama mogućnost da Washington oslabi potporu svom najbližem savezniku na Bliskom istoku bila bi ozbiljan udarac izraelskoj diplomaciji i sigurnosti. U regiji u kojoj je vjerodostojnost ključna valuta, prijetnja djelomičnog američkog povlačenja mogla bi Izrael koštati jednako kao i stvarni prekid potpore, piše index.