BIVŠI britanski premijer Tony Blair, koji je uključen u mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, već je bio posrednik na Bliskom istoku. Međutim, ugled mu je narušen angažmanom u ratu u Iraku 2003. u kojem je podržao Sjedinjene Američke Države, javlja HINA.

Predstavljajući svoj plan za okončanje rata u Gazi, Trump je najavio da će 72-godišnji bivši laburistički čelnik biti dio "mirovnog odbora" koji će nadgledati prijelaznu vladu u Palestini. Predsjedatelj odbora bit će sam Trump.

Prema Sanam Vakil, ravnateljici bliskoistočnog programa u think tanku Chatham House, Tony Blair, britanski premijer od 1997. do 2007., imao je središnju ulogu u stvaranju Trumpovog plana.

Već ima brojne kontakte u regiji
Bivši britanski čelnik u kolovozu je posjetio Bijelu kuću s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom kako bi predstavio plan za okončanje smrtonosnog sukoba na palestinskom teritoriju, prisjetila se stručnjakinja u intervjuu za AFP.

"Tony Blair je nastojao pridobiti podršku arapskih vođa. Uživa povjerenje čelnika zaljevskih zemalja", kazala je Vakil.

Blair već ima brojne kontakte i veliko iskustvo u regiji. Nakon što je napustio Downing Street, do 2015. je bio posebni izaslanik međunarodnog Kvarteta za Bliski istok koji čine Europska unija, Rusija, Ujedinjeni narodi i SAD.

Bio je posrednik u mirovnim pregovorima te odgovoran za poticanje razvoja palestinskog gospodarstva i institucija. No, to nije bilo uspješno jer je došlo do zamrzavanja mirovnog procesa.

"Oduvijek je imao posebno mjesto u svom srcu za taj nedovršeni projekt rješavanja ovog sukoba", kazao je u subotu za Washington Post bivši izraelski premijer Ehud Barak, koji je bio na dužnosti na početku Blairovog prvog mandata.

 
Milijuni prosvjednika 2003. izašli na ulice Londona
No, mišljenja o Blairovom povratku na Bliski istok su podijeljena. "To je apsolutno grozna ideja", poručio je palestinski dužnosnik Mustafa Barguti iz Palestinske nacionalne inicijative.

"Neprihvatljivo je pozivati stranca da upravlja palestinskim pitanjima u Gazi", izjavio je na CNN-u, naglašavajući Blairov "ugled" od invazije na Irak 2003.

Ugled mu je narušen odlukom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu. Milijuni prosvjednika su 2003. izašli na ulice Londona, optužujući ga da je lagao o nedokazanom prisustvu oružja za masovno uništenje u Iraku.

Mnogi u Britaniji, ali i na Bliskom istoku, još uvijek mu to nisu oprostili, a on se nikada nije ispričao. "Barem možemo priznati da smo uklonili despota Sadama Huseina s vlasti u Iraku u pokušaju da uspostavimo demokraciju", ustvrdio je Blair u intervjuu za AFP 2023.

Na funkciju biran tri puta
Posebna izvjestiteljica UN-a za situaciju ljudskih prava u okupiranim palestinskim područjima Francesca Albanese također ne odobrava povratak bivšeg britanskog premijera. "Tony Blair? Nema šanse!", napisala je na društvenoj platformi X.

"Prste k sebi od Palestine. Možda se možemo sastati u Haagu?", dodala je, što se odnosilo na Međunarodni kazneni sud. Njegovi kritičari vjeruju da bi mu se trebalo suditi za ratne zločine zbog invazije na Irak.

Ipak, bio je jedan od najpopularnijih britanskih premijera te je na tu funkciju biran tri puta, 1997., 2001. i 2005. godine, usred atmosfere optimizma i gospodarskog prosperiteta. Dodatno, pošlo mu je za rukom 1998. postići mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj nakon tri desetljeća krvavog sukoba.