Piše: Dragan Bradvica

Uz veliku zdravstvenu krizu koja bijesni Bosnom i Hercegovinom stanje u gospodarstvu još uvijek je loše a ono što najviše zabrinjava realni sektor jeste velika neizvjesnost.

Nitko ne može znati do kada će koronakriza trajati, hoće li se ići u još rigidnije lockdowne, na koji način će ići proces cijepljenja u Europskoj uniji ali i u našij zemlji. Dakle, još uvijek je mnogo više pitanja nego odgovora te je jasno kako ćemo i 2021. godinu provesti u velikoj borbi za svaki život ali i svako radno mjesto.

To je više nego jasno i prema prvim prognozama o padu BDP-a u prvom kvartalu ove godine koji je veći od tri posto, ali i s obzirom na veliko nezadovoljstvo gospodarstvenika i sindikata potezima bh. vlasti. A ukoliko znamo da stanje naše ekonomije nije bilo bajno niti prije koronakrize, kako smo rasli tek po stopama o oko tri posto (za oporavak su nam bile potrebne barem one od šest posto)sve da oporavak krene danas on će nesumnjivo trajati jako dugo.

Statistički pokazatelji

Ono što je za naše žitelje najvažnije jeste očuvanje radnih mjesta i stabilnost plaća. Zbog toga je svakako dobra vijest kako je 22. ožujka 2021. ukupan broj zaposlenih u Federaciji, prema prebivalištu stanovnika, iznosio 518.760.

Ovaj broj veći je za 354 u odnosu na podatak od 15. ožujka 2021.Iako se ne radi o nekom značajnom povećanju zaposlenosti važno je da ona ne pada i da barem i po malim stopama raste. Jer, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako smo u siječnju 2020. imali ukupno 531.254 zaposlenih što znači da smo u nešto više od godine dana ostali bez 12.494 zaposlene osobe.

Važno je napomenuti kako se ovdje radi o službenim podacima, dakle ne računaju se ono iz 'sivog' sektora pa je jasno kako je pad broja zaposlenih mnogo veći. Nadalje, broj nezaposlenih u siječnju ove godine u Federaciji bio je 324.862, što je ogroman broj pogotovo kada ovom broju dodamo i umirovljenike (koji se kreće oko 427 tisuća) on debelo prelazi broj zaposlenih u ovom entitetu.

Ono što je zanimljivo, prosječne plaće su, barem statistički, rasle. Naime, ona je u siječnju 2020. bila 958 maraka a u siječnju ove godine 'skače' na 974 marke. S obzirom kako krizu nije osjetio tek javni sektor jasno je onda i zbog čega su statistički rasle plaće u vremenu kada su u realnom sektoru desetine tisuće čudi ostajale bez posla, poslodavci 'rezali' plaće i zatvarali svoje tvrtke.

Nužan zaokret

Sve ovo ukazuje kako će federalne, županijske ali i općinske vlasti morati uložiti dodatni napor kako bi se situacija žurno počela mijenjatiinače bi stvari mogle izmaći kontroli. U dijalogu sa socijalnim partnerima – poslodavcima i sindikalistima – najbolja rješenja za ubrzani oporavak kako bi se realnom sektoru vratio optimizam te da bi ako ne ove već iduće godine punim jedrima krenuo ka visokim stopama rasta. Bez toga, bez jasnih vizija, strategija i planova kao i principa meritokracijeuskoro ćemo ostati i bez onih koji do sada bolji život nisu potražili na Zapadu.