Rast BDP-a zanemariv, kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu slabi, inflacija i dalje preko šest posto

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

U jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija, Središnja banka Bosne i Hercegovine objavila je projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za horizont 2023. – 2025. godina. U projekcijskome razdoblju, očekuju blag do umjeren rast ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflacijskih pritisaka.

- Projekciju rasta ekonomske aktivnosti za 2023., na razini od 1,6 posto, ocjenjujemo dosta skromnom, imajući u vidu razinu razvitka zemlje. Postupni oporavak ekonomskih aktivnosti očekujemo u naredne dvije godine, sa projiciranim realnim godišnjim stopama rasta od 2,1 posto u 2024. i 3,5 posto u 2025. godini, navodi se.

Ključni pokazatelji

Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama nepromijenjeni su u odnosu na proljetne

projekcije, izuzev izvoza. Sličan je trend ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera

u srednjoročnome razdoblju, što značajno utječe na neke od glavnih sastavnica nacionalnih računa kod nas, prvenstveno neto izvoza.

- Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu dosta su slabi, i oporavak možemo očekivati od druge polovice 2024. Rast realne osobne potrošnje, koja je najveći makroekonomski agregat, revidiran je naniže sa 2,5 posto na 1,8 posto za 2023.,uslijed još uvijek visoke stope inflacije, smanjene domaće potražnje, i revizije naniže kratkoročnih izgleda. Nastavak rasta prosječnih plaća, ali nešto slabijega intenziteta, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskome razdoblju, što bi dalo potporu rastu osobne potrošnje, iako su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi čimbenici koji kontinuirano potiskuju osobnu potrošnju, stoji u prognozama. Nadalje, naglašava se kako su ulaganja blago korigirana naviše, u prvome redu zbog izuzetno visoke stope rasta ulaganja u prvome polugodištu tekuće godine (prema službenim podacima u trenutku izrade projekcija, realni rast iznosio je oko 12 posto). Očekuje se kako će se realni rast BDP-a povećavati od 2024., uslijed oporavka domaće i vanjske potražnje. Umjeren rast realnoga dohotka, u uvjetima nastavka smanjenja inflacije, povećao bi osobnu potrošnju, dok bi jača dinamika vanjske potražnje od sljedeće godine ojačala robni izvoz. Rizici za ekonomski rast i dalje su naglašeni, i dijelom se odnose na dinamiku kretanja ekonomskih aktivnosti u okružju.

Inflacija

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi nastaviti usporavati, te bi se, nakon 14 posto, ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3 posto u tekućoj godini. U naredne dvije godine projekcijskoga horizonta, očekujemo daljnje slabljenje inflacije, do razine od 2,9 posto u 2024., te 2,3 posto u 2025. Ovakva očekivanja ukazuju da će inflacija u kratkoročnome razdoblju i dalje biti znatno viša od prosjeka za razdoblje otkad se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Službena inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto. Pad cijena energije najviše je pridonio usporavanju ukupne inflacije, u skladu sa kretanjima na svjetskim tržištima, dok je rast cijena hrane još uvijek dosta izražen i znatno pridonosi kretanju ukupne inflacije. Veliki dio inflacijskih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, koje nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih devet mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (11,7 posto), dok je njihov utjecaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflacijski pritisak u narednome razdoblju. Daljnji značajan rast nominalnih plaća mogao bi dodatno snažiti inflacijske pritiske, ali učinak ovisi i o sposobnosti profitnih marži poduzeća za apsorbiranje eventualnoga rasta cijene rada.