Već nekoliko dana traje predizborna kampanja za mostarske izbore. Već sada očigledno je da se bitk za Mostar vodi na dva 'fronta'. Jedan je onaj javni u kojem političke stranke svojim programima animiraju građane da izađu na izbore i da im poklone svoje povjerenje. Onaj drugi, mučni, poprilično težak vodi se u segmentu osiguranja regularnosti mostarskih izbora.

Jer, naviknuti na bezbrojne manipulacije, i građani, i političke stranke, ali i međunarodna zajednice moraju posebnu pozornost posvetiti cilju da ovi izbori zaista budu demoktatski, fer i pošteni.  Ovih dana završeno je popunjavanje više od 150 biračkih odbora na području Grada Mostara.
Međutim, zbog dobro poznate situacije s fiktivnim kandidatima, kao i zbog trgovine mjestima u biračkim odborima potpuno je jasno da prijeti opasnost od ugrožavanja regularnosti izbornog procesa. Naime, potpuno je evidentno da su neki politički subjekti prijavili ‘fiktivne’ kandidatske liste kako bi zagospodarili mjestima u biračkim odborima. Dovoljan pokazatelj tofga je da postoji više od 20 fiktivnih izbornih listi preko kojih su pojedine političke stranke zauzele mjesta u biračkim odborima.

Zbog toga birački odbori na mnogim biračkim mjesima na kraju će postti jednostranačka, iako zakon garantira ravnomjernu zastupljenost. Međutim, dobro 'ispraksirane' političke stranke još jednom su našle način da pronađu rupe u zakonu kako bi dobili više mjesta nego što bi trebali da se cijeli proces odvijao na korektnim osnovama.
Podsjetimo, prilikom dolaska u Mostar zamjenik pomoćnika državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Matthewa Palmer dao je podršku održavanju transparentnih i poštenih izbora u ovom gradu. Tada je i aktualizirana ova boljku političkog sustava u Bosni i Hercegovini – potencijalna prodaja i razmjena mjesta u biračkim odborima, da bi stranke protuzakonito imale više članova nego što Izborni zakon nalaže.

Dobro otvoriti oči

Zbog toga oporbeni aktivisti, ali i neovisni promatrači će morati dobro otvoriti oči – da izbornim procesom, odnosno voljom birača – nitko ne bi mogao manipulirati.
Malverzacije s prodajom ili razmjenom mjesta u biračkim odborima otkrivene su prvi put na lokalnim izborima 2004. Takve manipulacije, iako javna tajna, teško su dokazive. Neslužbena javna tajna je kako se mjesta u biračkim odborima čak i kupuju ili prodaju. Ovisno o veličini biračkog mjesta, pozicija u odboru plaća se od 500 do 2000 KM.
Sve ove najave i apeli najvećih američkih i europskih autoriteta, poput Palmera i Sattlera, očigledno nisu bili dovoljan povod da određeni politički subjekti odustanu od upornih pokušaja da manipuliraju izbornim procesom u Mostaru. Zbog toga oporbeni aktivisti, ali i neovisni promatrači će morati dobro otvoriti oči – da izbornim procesom, odnosno voljom birača – nitko ne bi mogao manipulirati.
U ovom segmentu raduju određene najave da će u Mostaru biti prijavljen rekordan broj izbornih promatrača i kontrolora izbornog procesa, jer na njih imaju pravo sve političke stranke, ali i sve nevladine i međunarodne organizacije ako se u zadanom roku po propisanoj proceduri prijave za promatranje izbora na biračkim mjestima.
U tom kontekstu zanimljive su najave određenih političkih subjekata poput koalicije BH Blok Mostar – SDP, Naša stranka koji najavljuju da će, uz domaće promatrače iz Mostara, iz cijele BiH dovesti stotine izbornih promatrača, a u cilju kontrole rada biračkih odbora koji su popunjeni na jako netransparentan način gdje su određene stranke preuzele imenovanje članova biračkih odbora ispred više od 20 'fiktivnih' kandidata.

Uz to, očekuje se da će nevladina Koalicija Pod lupom imati promatrače na svim biračkim mjestima što bi trebalo spriječiti i(li) otežati pokušaje izbornih krađa. A da postoji namjera za takvo nešto potpuno je jasno, jer u suprotnom ne bi nitko prijavljivao toliki broj fiktivnih kandidata, od kojih neki neće dobiti ni vlastiti glas na ovim izborima.

Uloga GIP-a

Ono što može brinuti jeste i uloga Gradskog izbornog povjerenstva (GIP)Grada Mostara iz kojeg najavljuju da neće moći osigurati prisutnost velikog broja promatrača na biračkim mjestima, već da će uvesti određena pravila po kojima bi se promatrači 'rotirali' na biračkim mjestima.

Iste najave su postojale i uoči lokalnih izbora održanih 15.11. iz mnogih općinskih i gradskih izbornih povjerenstava, ali pretežno nisu realizirane. Bez obzira na izgovore da se promatrači moraju udaljiti zbog epidemiološke situacije, to jednostavno po Izbornom zakonu nije moguće. Naime, Izborni zakon BiH potpuno jasno i nedvosmisleno propisuju da svi politički subjekti koji sudjeluju na izborima, kao i nevladine organizacije imaju pravo da od početka do kraja promatraju i nadgledaju izborni proces na biračkom mjestu.
Nakon 12 godina demokratske apstinencije, Mostaru je najmanje potrebno da se zbog propusta i neorganiziranosti, ili čak svjesnog djelovanja Gradskog izbornog povjerenstva otvori sumnja u transparentnost cijelog procesa. Iskustva sa izbora održanih 15.11. pokazuju da su građani u sredinama gdje su vjerovali da će biti spriječene izborne manipulacije u većim postotcima izašli na izbore. A za Mostar bi to, nakon 12 godina bezvlašća, to bilo izuzetno bitno.  J. S.