U MOSTARU BURNO: SDA zagovara 'probosansku', a HDZ BiH 'svehrvatsku' koaliciju
Piše: V.S.Herceg
Mostar će biti novo, veliko, odmjeravanje snaga HDZ-a i SDA na lokalnim izborima 20. prosinca, prvim nakon posljednjih koji su održani 2008. godine.
To već pokazuju medijski istupi izpolitičkih opcija koji ulaze u izbornu utrku u gradu na Neretvi. Nakon što je nekadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević vrlo oštro kritizirao predsjednike SDP-a i Naše stranke, Nermina Nikšića i Predraga Kojovića, jer ne žele u koaliciju sa SDA na izborima u Mostaru, nazvavši ih ne samo izdajnicima već i maloumnicima, izgleda da će se tom "timu" pridružiti i Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres koji je demantirao informacije o pregovorima sa SDA za Mostar.
No, dok je na bošnjačkoj desnici i ljevici već burno oko Mostara, hrvatska strana za sada je tiha, ili bar tako izgleda. No, iako još nema teških riječi, ne miruje ni HDZ u kojem također svehrvatsku koaliciju smatraju potrebno za izbore u Mostaru.
Bošković: Utvrđujemo strategiju
Kako za jedinstvenim bošnjačkim blokom teži SDA u svojim pregovorima za Mostar, tako će i najjača hrvatska stranka, HDZ BiH, težiti što širom koalicijom stranaka sa hrvatskim predznakom.
Predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH HNŽ-a Stjepan Bošković, ujedno načelnik Općine Stolac, za Dnevni list potvrđuje da su intenzivirani razgovori oko lokalnih izbora u Mostaru.
"Utvrđujemo koja će biti najbolja strategija hrvatskog bloka, hoće li možda biti jedinstvena lista ili više političkih subjekata te hoće li Mostar biti sličan kao scenariju u Stocu", komentirao je Bošković.
Podsjetimo, u Stocu će sve hrvatske stranke podržati jednog kandidata za načelnika općine. Također, pregled ovjerenih političkih subjekata za učešće za Općinska vijeća, daje zanimljivu sliku - čak 27 političkih subjekata od kojih čak 15 neovisnih kandidata za općinsko vijeće i vrlo jasna namjera i bošnjačkog političkog korpusa za Stolac.
Međutim, bez SDA. Naime, i ono što je najzanimljivije, među kandidatima koji će se natjecati u Stocu nema najjače bošnjačke stranke SDA – ni na listi za načelnika, ni na listi za Općinsko vijeće.
Što se tiče Mostara, Bošković zaključuje: "Već pojedine stranke sklopile su koalicije za Mostar, međutim, pitanje je hoće li to vrijediti i nakon izbora. Što se tiče HDZ-a BiH, u Mostaru je nužan dogovor o zajedničkom nastupu na izborima kako bi Hrvati imali što bolju poziciju u Gradskom vijeću Mostara, pa tako i svoga gradonačelnika".
Cvitanović: Mostar je ključni grad za Hrvate
Da se vode "samo načelni dogovori" za Dnevni list je potvrdio i Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, ali on nije uklonio mogućnost zajedničkog nastupa.
"Zasigurno da ćemo procijeniti koji su najbolji oblici suradnje koji bi zadovoljili nacionalne standarde i prisutnost u Gradskom vijeću Mostara, ali i prepoznati stranački interes. Što god tko o tome mislio, Mostar je ključni grad za Hrvate, u kojem se nalaze mnoge važne institucije, kao i Sveučilišna klinička bolnica, Sveučilište, a imao je i značajnu ulogu u Domovinskom ratu i prema njemu ćemo se tako i odnositi, pri tom ne umanjujući ulogu i značaj i svih ostalih gradova u BiH za Hrvate", kazao je Cvitanović.
On je komentirao i "grupiranje" bošnjačkih stranaka za predstojeće izbore u Mostaru.
"Dobro bi bilo da isti odnos imaju i za Travnik, Zenicu, Tuzlu, Sarajevo, da zajedno gradimo multietničke sredine, a ne da je na sceni ponavljanje oduzimanje prava najmanjem konstitutivnom narodu u BiH", poručio je Cvitanović.
Slaven Raguž: Nećemo u suučesništvo sa oligarhijom
U Hrvatskoj republikanskoj stranci imaju nešto drukčiji 'scenarij' za dugo očekivane mostarske izbore.
"HRS na izbore u Mostaru ide samostalno. Prije izbora nećemo ulaziti u koaliciju ni s jednom strankom, a poslije ćemo vidjeti situaciju. Mi imamo svoj program na kojemu ćemo inzistirati, a bilo kakav dogovor sa HDZ BiH i vladajućom oligarhijom značilo bi suučesništvo", za Dnevni list je kazao predsjednik HRS-a Slaven Raguž.
Osvrćući sa na zapaljivu retoriku sa bošnjačke strane, a prvenstveno na oštre poruke nekadašnjeg mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića koji je poručio da se velikom probosanskom koalicijom za Mostar ne smije dopustiti da Mostar postane HDZ-ov "hrvatski stolni grad", Raguž je kazao:"Stavove i poruke političkih karijerista koji su svoju egzistenciju izgradili na sukobu Bošnjaka i Hrvata smatram irelevantnim jer čim se politička svjetla pozornice ugase, oni vrlo dobro međusobno surađuju, dobili su među prvima hrvatske putovnice, liječe se u "ustaškoj" bolnici itd. i takvoj retorici podliježu samo ljudi čiji je kvocijent inteligencije ispod razine".
Predsjednik 'Republikanaca' poručio je da "smeće i kanalizacija isto smrdi i Bošnjacima i Hrvatima koji muku muče sa životnim servisima i rješavanju obične papirologije" dok, kako je kazao, "bez problema izdaju građevinske dozvole i cvjeta nelegalna gradnja u Mostaru i bogati i hrvatska i bošnjačka oligarhija".
Nikola Raguž: Ujedinjujemo pravaše, za "stolni Mostar" nije potrebna jedinstvena lista
Dok ostali prave križaljke za izbore u Mostaru, kod HSP-a BiH je još toplije političko ljeto. Naime, kako najavljuje predsjednik HSP BiH, u tijeku je ujedinjenje nekoliko pravaških stanaka.
"HSP BiH je krenuo u proces ujedinjenja nekoliko pravaških stranaka kako bi ostvarili pravaško jedinstvo. Mislim da je stranka, HSP BiH, najbliža tome da izađe samostalno na izbore u Mostaru s tim da će na našim listama biti i HKDU Hrast ali i neovisni kandidati", rekao je predsjednik HSP-a Bih Nikola Raguž za Dnevni list.
Naglasio je da se ta stranka "ozbiljno priprema za izbore, pa tako i u Mostaru", ali pri tom nije u potpunosti isključio mogućnost koaliranja i sa drugim strankama hrvatskog predznaka.
"Nikad nismo bili protiv hrvatskog jedinstva i hrvatskih nacionalnih interesa i za onoga tko bude prihvatio programske smjernice naše stranke ne isključujemo mogućnost suradnje, ali s obzirom da neki Mostar nazivaju "hrvatskim stožernim-stolnim gradom", smatram da nam tu nije potrebna jedinstvena lista", sa dozom humora komentirao je Raguž.
Nikšić, Kojović i Hadžikadić neće sa SDA
Već prije je nekadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević pozvao na jedinstvenu koaliciju svih, kako je kazao, probosanskih stranaka koji se moraju ujediniti za Mostar kako ne bi postao HDZ-ov hrvatski stolni grad".
Oručević je time otvoreno podržao namjeru SDA u otvaranju pregovora o zajedničkom nastupu koja bi, prema pisanju nekih medija, najvjerojatnije podrazumijevao DF, SBB, Platformu za progres, Prvu mostarsku partiju, te Stranku za BiH. Podsjetimo, Oručević je 2016. godine bio dio izaslanstva SBB-a, Fahrudina Radončića, u pregovorima političkih stranaka oko rješenja za Mostar.
Nakon što su čelnici dviju najvećih oporbenih stranaka s ljevice, SDP-a BiH i Naše stranke, Nermin Nikšić i Predrag Kojoviću srijedu na Španjolskom trgu u Mostaru potpisali 'Mostarski sporazum o nastupu na izborima u okviru 'Bh. bloka', te tako i službeno potvrdio da pregovori sa SDA ne dolaze u obzir, u javnost je istupio i predsjednik Platforme za progres, Mirsad Hadžikadić demantirajući bilo kakvu koaliciju sa SDA.
"Platforma za progres se ograđuje od medijskih navoda i izjava pojedinaca i političkih subjekata o koaliranju sa Strankom demokratske akcije u Mostaru. Za koaliciju smo doznali iz medija i dužan sam obavijestiti javnost da razgovori o tim mogućnostima nisu obavljeni. Nama je drago što mnoge političke opcije žele Platformu kao partnera, ali mi nećemo prekršiti obećanja koja smo dali građanima BiH”, kazao je Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme, pozivajući novinare da se za sve informacije obrate - njima.
Jasno je da je u zamahu "tiha bitka" za Mostar nacionalnih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, te da će se ozbiljno odmjeravati snage. Tu, svakako, raste značaj manjih stranaka koje mogu biti 'jezičak' na vagi u budućem Gradskom vijeću Mostara te tako i izboru novog gradonačelnika. Njihova vrijednost u postizbornim pregovorima bila bi višestruko veća i izgledno je da mnoge stranke upravo u tome vide svoju dobitnu kartu.
No, na koncu, iako je godinama Mostar, manje-više, deklarativno bio u središtu pozornosti bh. politike, politički život i u Mostar se konačno vraća.