U Neumu se, u organizaciji Vlade SAD-a putem USAID Projekta asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), Delegacije EU-a u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU-a u BiH, Savezne vlade Njemačke preko Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Veleposlanstva Češke Republike u BiH, Razvojnog programa UN-a (UNDP) u BiH i Veleposlanstva Velike Britanije u BiH, do 26. travnja održava Energetski samit u BiH, koji okuplja ključne domaće i međunarodne aktere, predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake u energetici te predstavnike poslovne zajednice. 

Kroz tematske panele, radionice i prezentacije relevantnih projekata, vodit će se diskusije o ključnim temama vezanim za domaći energetski sektor. Prvog dana Samita, govorilo se o implikacijama Uredbe EU o mehanizmu za prilagodbu granice ugljika (CBAM), dostupnosti sredstava u bankarskom sektoru za financiranje energetske tranzicije i o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kroz razvoj nove infrastrukture, dok će se drugog dana Samita na uvodnom panelu razgovarati o energetskoj učinkovitosti s posebnim fokusom na mala i srednja poduzeća i na stambeni sektor. 

Članovi Zelenog kluba Parlamentarne skupštine BiH raspravljat će o pravednoj energetskoj tranziciji u BiH, a članovi akademske zajednice o novim pristupima za istraživanje i razvoj a ostale teme uključivat će i Sustav trgovanja emisijama (ETS), izazove i mogućnosti investiranja u elektrane na obnovljivu energiju te energetske zajednice u BiH. 

Završni paneli na ovogodišnjem Samitu tretira će razvoj tržišta električne energije u regiji te potrebu usklađivanja razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje kako bi se odgovorilo na povećanu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Pokrovitelji Energetskog samita u BiH 2024. su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i regulatorne komisije u sektoru energije u BiH.

Premijer FBiH: Uskoro će se morati naći nužna rješenja za BiH

Na otvaranju Energetskog samita u Neumu, premijer FBiH Nermin Nikšić konstatirao je u srijedu da se značajan dio BiH nije odazvao na sudjelovanje na tom skupu na kojem bi se trebalo doći do zajedničkih rješenja s ljudima koji imaju iskustvo. 

Uz opasku da je BiH složena zemlja po svom ustavno-pravnom uređenju, a osobito u smislu političke situacije, konstatirao je da nijedna tema ovdje, poput ove koja bi trebala biti isključivo stručna, ne može izbjeći politizaciju. 

- Vlada FBiH je svjesna izazova, obećanja i onog što je preuzela kao obvezu, prema međunarodnoj zajednici, ali i prema građanima. Učinit ćemo sve da probamo doći do ovih zakona na državnoj razini, naveo je Nikšić uz opasku da je obveza federalne vlasti riješiti zakone koji proizađu iz državnih zakona. No, kako je ukazao, neće se moći čekati u nedogled kada će se to dogoditi na državnoj razini. 

- Posebno to vrijedi za Zakon o Južnoj interkonekciji, gdje smo našli način i to ispolitizirati i postavljati uvjete, dodao je premijer FBiH kazavši da će se uskoro morati naći nužna rješenja za BiH i za građane kako bi se osiguralo da zemlja ima još jedan izvor prirodnog plina te da ne ovisimo o samo o jednom izvoru. 

- Treba osigurati tržišnu utakmicu koja će omogućiti stabilniju opskrbu plinom a građanima da ne razmišljaju hoće li ih netko na bilo koji način uvjetovati. Kada uspijemo doći do rješenja s partnerima, bez obzira što ovdje značajan dio njih nije prisutan, sigurno će od toga najviše koristi imati građani cijele BiH, zaključio je.

Reilly: Energetska revolucija je moguća

Veleposlanik Velike Britanije u BiH Julian Reilly samit u Neumu smatra sjajnom prilikom da se promovira energetske politike koje od naše zemlje mogu napraviti izvoznika zelene energije u Europi. 

- Istraživanje koje je podržalo Ujedinjeno Kraljevstvo pokazuje da općine i lokalne zajednice mogu iskoristiti vlastiti potencijal energije iz obnovljivih energija, privući ulaganja i postati energetski neovisne. Potrebne su usmjerene politike na svim razinama vlasti koje će podržati obnovljivu energiju iz svih izvora, ukaza je veleposlanik Reilly uz ocjenu da će primjena tri energetska zakona na razini FBiH ubrzati razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije.

- Energetska tranzicija je ključna i energetska revolucija je moguća, njegova je poruka. V.d. rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Narine Sahakyan ocijenila je da je BiH već načinila neke konkretne korake u ovoj oblasti te je potrebnim i važnim navela podržati i ubrzati te napore. 

- Izrazito je važno ostvariti ciljeve održivog razvoja UN-a koji nas podsjećaju da je glavni energetski izazov u predstojećem desetljeću omogućiti pristup cjenovno pristupačnoj održivoj energiji i njegovo održivo korištenje, napomenula je Sahakyan i podsjetila da UNDP, zajedno s partnerima, podržava BiH više od desetljeća u ispunjavanju njezinih klimatskih obveza i prelazak na klimatski neutralno poslovanje i ekonomiju. 

- To nije laka zadaća ni za mnoge razvijene zemlje. Potrebno je da i razvojni partneri, ali i državne vlasti, ulože dosta napora kako bi ta tranzicija bila provedena, zaključila je. Stav ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića je da BiH, kao zemlja izvoznik električne energije, mora učiniti sve da iskoristi svoje energetske potencijale i resurse kako bi zadržala svoju poziciju ne tržištu. I on je iskoristio Energetski samit kako bi ukazao na sve veće izazove s kojima se susreću domaće vlasti imajući u vidu da se većinu električne energije u BiH proizvodi iz fosilnih goriva. 

Stoga je istaknuo potrebu da se domaće zakonodavstvo uskladi sa svjetskim i europskim. 

-Obzirom na administrativne procedure EU-a, jako je bitno hitno usklađivati i jačati potencijale obnovljivih izvora energije i time, slikovito rečeno, s jednog kolosijeka prijeći na drugi, što smatram ozbiljnim izazovom za vlasti u BiH, kazao je Konaković te podsjetio da je energetika bitna oblast i u procesu pristupanja zemlje EU.

Veleposlanik Fitschen: Podržat ćemo BiH, ali na vama je da djelujete

Thomas Fitschen, njemački veleposlanik u BiH, u svom je izlaganju prenio posvećenost svoje zemlje pomagati BiH te zemljama regije ostvariti klimatske ciljeve te se udaljiti od fosilnih goriva. 

Podsjetio je da je njemačka Vlada pokrenula regionalno klimatsko partnerstvo između Njemačke i šest zemalja regije Zapadnog Balkana, što obuhvaća značajna sredstava do 1,5 milijardi eura do 2030. godine. 

- Svrha partnerstva je da se regija primakne postizanju europskih i pariških klimatskih ciljeva, da se realizira zelenu agendu EU-a za Zapadni Balkan i podrži proces europskih integracija BiH u oblasti energetske i klimatske politike, naveo je veleposlanik Njemačke Fitschen uz napomenu da je energetska tranzicija zemlje ključna za pristupanje EU i za ekonomski rast. Prema njegovim riječima, ispunjavanje uvjeta održivosti ključno je i za pristup europskim tržištima, jer je dostupnost čiste energije središnji kriterij za njemačke tvrtke koje žele poslovati u našoj zemlji. 

- To je za BiH izazov i prilika. Njemačka će vas podržati u tim naporima, ali na državi je da djeluje, poručio je veleposlanik Fitschen. I otpravnik poslova Veleposlanstva Češke Republike u BiH Josef Zrzavecky iskazao je podršku svoje zemlje održivom razvoju u BiH, ali i vladavini prava i poštivanju ljudskih prava. Ukazao je, pak, da BiH mora učiniti sve napore da provede nužne reforme, u čemu će češki stručnjaci biti na raspolaganju podijeliti svoja iskustva iz procesa tranzicije i pristupanja EU.

Murphyjeva hitna poruka

U obraćanju sudionicima Energetskog samita 2024. održanom u Neumu, veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy u srijedu je pozvao na jačanje energetske sigurnosti zemlje. Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, upozorio je da sat otkucava, zbog čega je trenutak za djelovanje. 

- Ove godine, sa samita šaljem hitnu poruku: ističe vrijeme za provođenje ključnih reformi potrebnih da bi se ispravilo godine lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja, koji su energetski sektor BiH ostavile u užasnom stanju, slabe i nefunkcionalne, poručio je Murphy ukazujući na potrebu jačanja energetske sigurnosti zemlje, što se treba, kako je naveo, učiniti odmah. 

- Odgađanje donošenja propisa, korupcija, ovisnost o ruskom plinu, stara infrastruktura i nadolazeći porezi na ugljik samo su neki od hitnih izazova koji prijete energetskoj sigurnosti BiH u narednim desetljećima a koji bi mogli izbaciti iz tračnica njen energetski sektor, ocijenio je veleposlanik SAD-a Murphy koji je ukazao i na potrebu diverzifikacije izvora opskrbe prirodnim plinom kako bi se izbjeglo najštetnije posljedice onog što je nazvao ruskom energetskom prisilom nad Europom.

Američki je veleposlanik pozvao Vladu FBiH da donese Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji i da aplicira za financiranje tog projekta prije no što prilika za izgradnju nove plinske infrastrukture bude, kako je upozorio, zauvijek izgubljena. Političare je, istodobno, pozvao da ne blokiraju taj projekt.

Lovrić: BiH ima potencijal postati vodeći regionalni centar za obnovljivu energiju na Zapadnom Balkanu

Kao i prethodnih godina Energetski samit mjesto je okupljanja svih relevantnih dionika energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, predstavnika institucija ključnih za sektor energije i stručnjaka iz ove oblasti. 

Otvorivši samit zajedno sa ostalim govornicima, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ljiljana Lovrić, naglasila je važnost ispunjavanja obveza Bosne i Hercegovine prema EU i ostalim međunarodnim partnerima u energetskom sektoru.

Među temama ovogodišnjeg samita su: Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), financiranje energetske tranzicije, sigurnost opskrbe prirodnim plinom kroz razvoj nove infrastrukture, sistem trgovanja emisijama (ETS), razvoj tržišta električne energije u regiji i brojne druge teme.

U svom uvodnom obraćanju naglasila je da je proces energetske tranzicije ključan za Bosnu i Hercegovinu kako bi se modernizirao i održivo transformirao njen energetski sektor te dodala da Bosna i Hercegovina jeste članica Energetske zajednice, zemlja kandidat za EU, potpisnica Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije, ali joj je neophodna pomoć međunarodnih institucija na provođenju aktivnosti i postizanju zajedničkih ciljeva do 2030. godine, odnosno do 2050. godine.

Unapređenje energetske učinkovitosti, povećanje investicija u obnovljive izvore energije, ali i jačanje regulatornog okvira Bosne i Hercegovine samo su neki od nužnih preduvjeta za ostvarenje održive energetske budućnosti Bosne i Hercegovine.

Lovrić je podsjetila nazočne i na prepoznatljivost kakvu Bosni i Hercegovini u svojim izjavama dodjeljuju ugledni stručnjaci iz područja energije i predstavnici Europske komisije, a to je da Bosna i Hercegovina, zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa, ima potencijal postati vodeći regionalni centar za obnovljivu energiju na Zapadnom Balkanu.