Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Najava ministra razvoja, poduzetništva i razvoja FBiH Vojina Mijatovića (SDP) koji je, govoreći o usvajanju Zakon o dohotku kao i o odnosu minimalne plaće u FBiH, kazao kako će isti obvezati poslodavce da zaposlenicima mjesečno neće moći isplatiti manje od 1.200 KM, rezultirala je mnogim pitanjima.

Je li ministrova najava povećanja minimalne plaće realna i izvediva, što ona znači za zaposlenike, a što za poslodavce te je li to novi način za punjenje proračunskih rupa na uštrb gospodarstva?

"Minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali neće se moći radnika platiti manje od 1.200 KM?" 

Mijatović je po ovom pitanju nakon posljednje sjednice Vlade FBiH imao nejasnu izjavu, nije je pojasnio te je ista polučila dosta konfuzije, kako u javnosti, tako i kod poslodavaca.

On je obećao izmjene Zakona o dohotku i usvajanje uredbe o minimalnim mjesečnim primanjima zaposlenih u FBiH, kazavši kako će se istim osigurati minimalna mjesečna primanja od 1.200 KM, a ne 1.000 KM, kako je ranije najavljivao, naglašavajući kako je to više nego što je obećano.

“Plaća ni ovaj put od 1. siječnja 2025. neće biti 1.000 KM, ali niti jedan poslodavac neće moći isplatiti ispod 1.200 KM, ovisi koliko će to točno biti kada usvojimo izmjene i dopune. Tako da ne samo da smo ispunili priču oko minimalne plaće, te famozne tisuće, tako da bez dvojbe ulazimo u jednu ozbiljnu priču za FBiH u kojoj ćemo podmiriti ono što je socijalni jaz. Kada odlučimo, pratit ćemo spuštanje razine doprinosa i napravit će se rezerva za razvojnu komponentu proračuna”, rekao je Mijatović.

Pri tom je, pojašnjavajući navedeno, Mijatović kazao kako "treba razdvojiti plaću od primanja", te da se "uvodi obvezno minimalno primanje". Međutim, još uvijek je nejasno koliko će se, zapravo, povećati minimalna plaća, jer je ministar naveo kako ona ipak neće biti 1.000 KM, te hoće li to povećanje biti na 700 ili 800 KM, gdje će, nakon zbrajanja za topli obrok, primjerice, kao i najavljenog neoporezivog dijela u iznosu od 200 KM - 1.200 KM je obvezan iznos koji Mijatović spominje.

Naime, prema Prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, oporezivanju ne podliježu novčane naknade zaposleniku na ime dijela plaće za radni učinak, do 200 KM mjesečno, za period do 31. 12. 2025. godine".

"Uvodimo kao neoporezivu kategoriju 'radni učinak radnika'. Usvajanjem tog zakona stvara se pretpostavka da do kraja godine donesemo uredbu o obveznim minimalnim primanjima radnika. Time ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da s toplim obrokom i drugim naknadama imaju veća primanja od onih koja bi bila u planiranom zakonu o minimalnoj plaći koji će čekati realizaciju zakona o fiskalizaciji", rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Ministrova tvrdnja kako minimalna plaće od 1. siječnja sljedeće godine neće biti 1.000 KM kako je aktualna vlast obećavala, ali da poslodavci neće moći zaposlenom isplatiti ispod 1.200 KM, kao i izjava federalnog premijera Nermina Nikšića o "otvaranju pretpostavki za veća primanja", otvaraju nova pitanja, ali i dvojbe.

Smailbegović: “O čemu oni pričaju? 

Poslodavci na najavu ministra Mijatovića gledaju s nepovjerenjem. Ističu kako je ova najava nejasna, a postavljaju pitanje zakonitosti. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, komentirajući ovo pitanje za bh medije, istaknuo je kako nije siguran da se fiskalna regulativa može urediti uredbom te kako će od Vlade FBiH tražiti pojašnjenja i pripadajuće dokumente vezane za set fiskalnih zakona i zakon o dohotku. Smailbegović navodi nejasnoće - radi li se o neto ili bruto isplati, koliki su doprinosi itd.

“Minimalna plaća u FBiH je 619 KM, a po kolektivnim ugovorima netko ima obvezu isplaćivanja toplog obroka, a netko ne. Rast minimalne plaće u FBiH od početka vezivao za rasterećenje gospodarstva, odnosno smanjenje doprinosa, ali to se sada ne spominje. Koliko znam, fiskalna regulativa je na razini zakona. Pravnike treba pitati da li je to moguće regulirati uredbom. Drugo je pitanje šta taj iznos od 1.200 KM znači s ekonomskog aspekta. Bojim se da ne bude situacija kao prošle godine u RS-u, kada je jedan značajan broj radnika ostao bez posla (uslijed rasta minimalne plaće sa 700 KM na 900 KM)”, naveo je Smailbegović za sarajevski web portal Klix.ba, uz napomenu kako od početka usvajanja ovih propisa Vlada FBiH nije komunicirala sa socijalnim partnerima, kao i da Udruženje poslodavaca ni na koji način nije bilo uključeno.

On se osvrnuo i na Republiku Srpsku nakon prošlogodišnjeg povećanja minimalne plaće. “Koliko znam, fiskalna regulativa je na razini zakona. Pravnike treba pitati da li je to moguće regulirati uredbom. Drugo je pitanje što taj iznos od 1.200 KM znači s ekonomskog aspekta. Bojim se da ne bude situacija kao prošle godine u RS-u, kada je jedan značajan broj radnika ostao bez posla (usljed rasta minimalne plaće sa 700 KM na 900 KM)”, naveo je sugovornik Klix.ba. Potom se osvrnuo na primjere pojedinih država.

“U ekonomiji, kao i svim drugim stvarima u životu, postoje omjeri i ravnoteže. Pa tako i minimalna plaća mora biti u ravnoteži s prosječnim plaćama. Dakle, ako prosječna plata iznosi 1.380 KM, onda kako minimalna može biti 1.200. Minimalna plaća svugdje u svijetu iznosi najviše 55 posto prosječna plaće i to je slučaj u Albaniji. S druge strane je to u SAD-u 33 posto. No, dobro, SAD imaju poprilično liberaliziranu ekonomiju”, ukazao je on, zaključujući kako je "neodrživo da minimalna plaća bude 80 posto od prosječne plaće".

U RS-u 'minimalac' 900 KM 

U FBiH je u ovoj godini povećana najniža plaća za simboličnih 3,8 posto te je ista 619 KM. U RS-u je najniža plaća značajno viša od najniže plaće u FBiH - povećana je za čak 20 posto i iznosi 900 KM. Prema najavama ministra Mijatovića FBiH bi, kada se govori o iznosu minimalne plaće, mogla premašiti FBiH, no sindikati u RS-u ponovno traže povećanje 'minimalca' na 1.050 KM.

Točnije, iz Saveza sindikata RS ističu kako je nužno uvesti novi sustav plaća u RS, gdje iznos najniže plaće ne bi bio isti za sve stručne spreme. Traže da zaposlenici s visokom stručnom spremom moraju imati minimalnu plaću koja je barem dva puta veća od one koja je trenutno.

"Država bi povukla velika sredstva za doprinose koji su sada u sivoj zoni", poručeno je iz Saveza sindikata RS-a. I u RS-u su poslodavci bili protiv povećanja najniže plaće na 900 KM.

"Jedina najniža plaća koja može biti usvojena je 750 KM, što pokazuju svi ekonomski pokazatelji. Ni država ni sindikat ne mogu uređivati iznos plaća. Ako Vlada može olakšati iznos poreza na plaću, mi ćemo to vrlo rado proslijediti na račun radnika”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a prošle godine tijekom najava o povećanju minimalne plaće.

Trivić je tada kazao kako su pojedine tvrtke već počele s najavom otpuštanja radnika te kako su najugroženiji najsiromašniji poslodavci iz nerazvijenih mjesta, te je zaključio kako će to "biti veliki udar za ta mala mjesta". Međutim, u RS-u je povećan 'minimalac' na 900 KM i tek se očekuju analize o posljedicama na ekonomiju, kao i o povećanju 'sive zone' i rada na crno, a što su poslodavci također spominjali. Ukratko, jesu li njihove najave bile istinite ili samo obrana vlastitih interesa.

Čavalić: "Nisu fiskalne reforme nego parcijalna rješenja“

Zastupnik oporbenog SBiH-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku, ekonomski stručnjak Admir Čavalić, na svom Facebook profilu komentirao je najave aktualne federalne vlade o povećanju minimalne plaće, ističući kako "to nisu fiskalne reforme".

"Vlada FBiH predstavila 'fiskalne reforme'. Odmah da u startu navedemo da ovo nisu reforme, već tehnička/parcijalna rješenja, čak i vremenski ograničena (do 31.12.2025.) - slično onome što smo predlagali kao temporalno rješenje počekom 2023. godine (400 KM+ neoporezivo na neto plaću)", naveo je Čavalić.

Referirajući se na Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, Čavalić ističe kako je riječ je o "institucionaliziranju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći".

"Zbog toga se i navodi da ovo vrijedi samo za 2025. godinu. Skraćeni je postupak tako da očekujem primjenu od 1. siječnja. Dobra stvar je da je ovo rješenje predvidljivije od jednokratne pomoći i da su moguće razlike shodno radnom učinku radnika (jednokratna pomoć je imala logiku "ili svi ili nitko", sada nije tako). Hoće li radnici dobiti ovih 200 KM? Ne znamo, jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu "ukoliko je isti ostvaren". Tako da je 1.200 KM minimalnih primanja negdje u oblacima", zaključuje ovaj ekonomski stručnjak.

"Ono što je loše jest iznos - samo 200 KM (očekivalo se 500 KM ili barem 400, KM kako smo prošle godine predlagali) i činjenica da ovo nisu fiskalne reforme kakve očekujemo - spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5 posto na 30, 28, 27 ili 25 posto. Pritom, ne može biti ponuđen izgovor: 'trenutno nemamo dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi'. Ova rečenica koja se zaista pojavljuje u obrazloženju ovih dopuna pokazuje kako se Vlada FBiH nonšalantno ponaša spram fiskalnih reformi koje svi - radnici, gospodarstvenici, političari, društvo - čekamo više od 8 godina (entitet RS je spustio zbirnu stopu doprinosa i zato ima minimalac od 900 KM spram 619 KM u FBiH).

Na kraju, neka ovih 'koraka'", zaključio je Čavalić. Posebno je napomenuo kako podržava pokretanje bilo kakvih aktivnosti u pravcu fiskalnih reformi, ali kako to još uvijek nisu fiskalne reforme koje su potrebne za pokretanje FBiH.