Na području Federacije BiH u znatnom je porastu broj prijava slučajeva obiteljskoga nasilja, a nevladine organizacije i državne institucije koje se bave tim problemom zabrinute su negativnom statistikom, poručeno je utorak s okruglog stola održanog u Mostaru u okviru kampanje "16 dana aktivizma", koji su organizirali Koordinacijski tim za prevenciju i zaštitu od nasilja u obitelji na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), nevladine organizacije "Novi Put" i "Žene BiH", uz potporu Misije OESS-a u BiH.

Pehlić: Žalosti što više od 90% žrtava nema potporu svoje obitelji

Abida Pehlić, predsjednica Udruženja "Novi put", iznijela je podatak da je to udruženje ove godine zabilježilo 70 posto više prijava slučajeva nasilja u odnosu na prethodnu. - Naša besplatna linija za pomoć primila je mnogo više prijava slučajeva nasilja ove godine te se sve zahtjevi za upute i savjete prosljeđuje našem savjetovalištu koje, istodobno, pruža i psihosocijalnu potporu, ne samo za žene i djevojke, žrtve rodno zasnovanog nasilja, već i njihovu djecu, istaknula je Pehlić i dodala kako, s jedne strane, zadovoljni što sve više žena odlučuje prijaviti obiteljsko nasilja dok, s druge strane, brinu razmjeri koji taj problem poprima u društvu.

- Naše klijentice su prijavljivale i višestruko nasilje koje su trpjele godina, uključujući psihičko, fizičko i ekonomsko, ali ima dosta slučajeva verbalnog nasilja u partnerskim vezama, pojašnjava Pehlić koja vjeruje da se ne prijavljuje sve slučajeve nasilja i to zbog, kako tvrdi, društva koje krivce traži u žrtvama ili, pak, zbog patrijarhalnoga odgoja.

Prema njenim riječima, osobito žalosti činjenica da više od 90% žrtava nema potporu svoje obitelji. - Osim društva, ovim temama pokušavamo senzibilizirati i muškarce kao potencijalne, odnosno stvarne počinitelje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, ali i potencijalne ili stvarne svjedoke nasilja da prepoznaju problem te shvate da su dužni prijaviti nasilje u obitelji, poručila je Pehlić.

Sigurnu kuću u Hercegovini se financira putem javnih poziva

Dijana Tadić, izvršna direktorica Udruženja ''Žena BiH'', koje vodi Sigurnu kuću na području Hercegovine, također je predočila da je ove godine udvostručen broja zahtjeva za smještaj u tu Sigurnu kuću. Prošle godine imali su 15 zahtjeva, a u ovoj, 2023. godini, njih 27.

- Veliki broj prijava nasilja nad ženama zabilježen je u policijskim stanicama Mostar, Čapljina te Konjic, a ono što je u svemu pozitivno je to da je bilo više izricanja zaštitnih mjera, pa imamo zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrana uznemiravanja, obvezno psihijatrijsko liječenje te trenutno zadržavanje itd., navela je Tadić koja je iskoristila prigodu ponoviti da Sigurna kuća nema financijsku stabilnost jer ju se financira putem javnih poziva. No, pozitivno je što je ove godine Federalno ministarstva rada i socijalne politike financijski podržalo njezin rad, a iz tog ministarstva poručili su da je nakana da sigurne kuće uđu u proračun FBiH.

Ovaj je okrugli stol održan u okviru kampanje "16 dana aktivizma" tijekom koje su u Mostaru, Čapljini i Konjicu realizirane različite aktivnosti poput tribina, okruglih stolova, gostovanja na TV i radio emisijama, predavanja, a sve s ciljem skretanja pozornosti javnosti na problem obiteljskog nasilja.