Piše: V.S.Herceg

Zahvaljujući članovima Predsjedništva BiH te predsjednicima Federacije BiH i Republike Srpske, 310 osuđenika je dobilo pomilovanje. Neki od njih su izašli na slobodu ranije, nekima je zatvorska kazna smanjena ili zamijenjena za uvjetnu ili novčanu kaznu.

Prema podacima koji su objavljeni u službenim novinama BiH, FBiH i RS-a, od 2011. do kraja 2020. godine pomilovanje su dobili osuđenici za: ubojstva, nasilje u obitelji, trgovinu narkoticima, razbojništvo, organiziranje otmice, navođenje na prostituciju, zloupotrebu položaja, nasilničko ponašanje, nanošenje tjelesnih ozljeda, napad na službene osobe, ugrožavanje prometa i šumsku krađu, istražio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

"Milosrdnost" u brojkama

Odluke o pomilovanjima, prema državnim i entitetskim propisima, mogu donijeti članovi Predsjedništva te predsjednici entiteta. U posljednjih 10 godina najveći broj odluka o pomilovanju donio je bivši predsjednik FBiH Živko Budimir. On je od sredine 2011. do novembra 2014. godine pomilovao 247 osuđenika. Među njima su i sedmorica osuđenika kojima su brisane presude. Najmanje odluka o pomilovanju – po jednu – donijeli su Željko Komšić i Nebojša Radmanović kao članovi Predsjedništva BiH.

Aktualni predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara potpisao je 32 pomilovanja, a Bakir Izetbegović, kao bivši član Predsjedništva BiH, njih troje, dok je Željka Cvijanović, kao bivša predsjednica RS-a pomilovala dvije osuđene osobe, piše CIN.

No, podsjetimo da je fokus javnosti i pravosuđa na ovu zakonsku olakšicu posebno bio u mandatu Živka Budimira kao predsjednika Federacije. Međutim, iako nije dokazana nezakonitost u Budimirovim pomilovanjima, očito je da je broj pomilovanja značajno smanjen.

Podsjetimo da je iznimno "milosrdna" bila i njegova prethodnica na dužnosti predsjednice Federacije Borjana Krišto koja je potpisala više od 100 pomilovanja osuđenim osobama. 

Iako spektakularno zvuči riječ "pomilovanje", mnoga od njih ipak odnose na smanjenje kazne zatvora za četiri, šest ili 12 mjeseci ili oslobađanje od neizdržanog dijela kazne.

Međutim, u cijelom procesu jednu od najvažnijih uloga igra Ministarstvo pravde koje je ujedno i adresa na koju podnositelji molbe za pomilovanje istu trebaju uputiti. Ministarstvo, potom, određuje (ne)osnovanost molbe i sačinjava obimno izvješće o istoj te na koncu istu dostavlja predsjedniku FBiH i potpredsjednicima (bez čije suglasnosti predsjednik ne može donijeti ovu odluku) molbu osuđenika i odluku Ministarstva o pomilovanju koju potpisuje predsjednik FBiH.

Nema pomilovanja za ratne zločince

Dok mnogi smatraju kako je pomilovanje osuđenika, "igranje bogova", tu ovlast daje Zakon o pomilovanju. Konkretno u Federaciji BiH pomilovanje daje predsjednik FBiH, a prije donošenja odluke konsultira se sa svoja dva potpredsjednika.

Prema Članku 3, ovog Zakona, pomilovanje se ne može dati za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida, niti za lica koja su ranije dobila pomilovanje po ranije izrečenoj i izdržavanoj kazni zatvora.

Tako se osuđenici potpuno ili djelomično mogu osloboditi od izvršenja kazne ili izrečenu zamijeniti blažom, ukinuti dosuđenu kaznu ili odrediti kraće trajanje izrečene mjere, ukinuti određenu pravnu posljedicu presude ili odrediti njezino kraće trajanje ili čak odrediti brisanje presude.

No, ovakva povlastica i moć nad kojom se zgražava najveći dio pravosuđa, a posebno oni koji presude donose, prisutna je skoro svugdje u svijetu. Podsjetimo da je posljednjeg dana svog mandata američki predsjednik Donald Trump pomilovao 140 osoba među kojima su bili i njegov bivši savjetnik, dok je već prije bio pomilovao oca svoga zeta.