Piše: Dragan Bradvica

Određeni ekonomski pokazatelji ukazuju na to kako je Bosna i Hercegovina polako krenula ka ekonomskom oporavku pa je samo pitanje vremena koliko će nam trebati da se vratimo na stanje na kojem smo bili prije izbijanja pandemijekoronavirusa.

Prema prognozama, i to onim optimističnijim, to bi trebali doseći tek 2022., a nakon toga krenuti u daljnji rast. Naravno, sve ovisi o tome kako će se kretati stvari s pandemijom, o otvaranju svjetske ekonomije, rastu unutar Europske unije, nužnim reformama u BiH, političkoj situaciji u zemlji i nizu drugih faktora.

Ono što su svi ekonomski stručnjaci u državi, ali i znatan broj političkih aktera suglasni jeste kako će taj oporavak i daljnji rast po značajnijim stopama biti uvjetovan prilivom izravnih inozemnih investicija. A njih u nekom značajnom broju nije bilo niti prije pandemije, u postdaytonskoj državi nismo imali neku veliki investiciju iz inozemstva. Tome u prilog govore službene brojke – u Republici Srbiji je samo u pandemijskoj 2020. godini ušlo više izravnih inozemnih investicija nego u BiH u devet godina prije izbijanja pandemije.

Poražavajući podaci

Prema podacima koje je ranije iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u toj državi je prošle godine razina investicija bila neto 2,9 milijardi eura, a bruto tri milijarde.

U Bosni i Hercegovini smo u 2019. imali 357 milijuna eura izravnih inozemnih investicija, u 2018. bilo je 487 milijuna eura, 2017. bilježimo 436 milijuna eura, u 2016. došlo je 316 milijuna eura, u 2015. 326 milijuna eura, 2014. imamo 415 milijuna eura, u 2013. bilo je 208 milijuna eura, 2012. u BiH dolazi 307 milijuna eura te u 2011. bilježimo 357 milijuna eura. Dakle, u ovih devet godina u BiH je ukupno ušlo oko 3,2 milijarde eura izravnih inozemnih investicija, što je razina onoga što je u Srbiju ušlo samo u 2020., dakle tijekom 'recesije stoljeća'.

Kada pak gledamo investicije iz inozemstva u BiH tijekom prošle godine, još uvijek se barata podacima za prvu polovicu 2020., kada je zabilježeno oko 358,1 milijuna maraka investicija, što je manje za čak 45,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, kada je bilo uloženo 660,9 milijuna maraka.

- Izravne inozemne investicije će u manje razvijenim državama poput BiH biti pod dodatnim pritiskom u 2020/2021, uslijed utjecaja pandemije COVID 19. Pad globalnih izravnih inozemnih investicija u 2020. procijenjen je na 30-40 posto kao posljedica pandemije, navode iz Agencije za unaprjeđenje inozemnih investicija u BiH.

Od BiH bježe svi. Pa i vlastiti žitelji

Prema tome, iako i prije pandemije nismo imali niti izbliza zadovoljavajuću razinu investicija već se najavljuje kako će se i ta razina gotovo prepoloviti.

Naravno, u državi koja je simbol korupcije, klijentelizma i korupcije, koju simbolizira permanentna politička i ekonomska nestabilnost, koju simbolizira javna uprava prepuna 'partijskih uhljeba' i koja je najneproduktivnija u Europi nemoguće je i očekivati da bude poželjna destinacija za investiranje. Kada prosječni investitor samo pročita podatke iz 'Indeksa korupcije', 'Indeksa konkurentnosti' i 'Lakoće poslovanja' i ničeg drugog, izbjegavati će BiH u širokom luku.

A sve dok je to tako naša zemlja neće moći rasti po stopama dovoljnim da poboljšanja osjete obični žitelji. Procjene su kako taj rast na godišnjoj razini mora biti minimalnošest posto kako bi se stvari ubrzano počele pomjerati naprijed. S obzirom na trenutnu situaciju, sve to će ostati samo san, a naši žitelji će svoju sreću i život dostojan čovjeka i dalje sve više tražiti u zapadnoj Europi.