Hercegovačka deponija i dalje obitava na Uborku. Razni pritisci građana naseljenih u blizini zasad nisu rezultirali izmještanjem, iako je to kako kažu, njihov ključni uvjet.

Posljednji put su se okupili pred ulazom u deponiju u subotu, ponovno s istim zahtjevom, podržani i od aktivista iz drugih bh. gradova, kao i sudionika Međunarodne konferencije aktivista Jugoistočne Europe. S obzirom da se stvari, kako tvrde, ne pomiču prema naprijed, preostalo im je još tužiti ministricu okoliša Federacije BiH Editu Đapo i nadležnog insktora Ejuba Salkića.

To će, najavili su, učiniti u narednim danima. I uvjereni su kako će bez obzira na nezainteresiranost vlasti, brzo dočekati dan u kojem se smeće neće odlagati na Uborak.

Čeka se novo Vijeće

Velike nade polažu i u novo Gradsko vijeće, vjerujući da stranke koje smatraju odgovornima za sadašnje stanje, dalje neće imati većinu na lokalnoj razini. Najglasniji aktivist Nijaz Hodžić rekao nam je kako je nedavno razgovarao s Edinom Mušićem – prvim čovjekom SDA u HNŽ-u, kao i da se ponovno razočarao nakon što mu je ovaj priopćio da nije u mogućnosti “dati sebe na sve strane“.

Uz navedeno je, tvrdi Hodžić, konstatirao i kako osobno nije dobio zaduženja za Uborak, makar su građani tako mislili nakon što su o tomu javno govorili Dragan Čović i Bakir Izetbegović poslije jednog od sastanaka lidera.

- Sumnjamo da je zadnjih mjeseci itko išta poduzeo po pitanju ove deponije. Ministrica Đapo jednostavno ne želi da shvati koliko je ovo ozbiljan problem. Danas, dvije godine nakon što smo odlučno krenuli u borbu za bolje sutra potomaka, sasvim je jasno da stranke koje vladaju – dakle HDZ, SDA i SBB, ne žele da se problem riješi. Nova nada za nas je potpora koju dobijamo iz Europe, rekao je Hodžić.

Osim tužbi koje će gotovo sigurno uslijediti, građani naselja Vrapčići i Kuti-Livač ponovno će blokirati dovoz smeća na Uborak, ukoliko se uskoro ne urade konkretni koraci ka saniranju postojećeg stanja.

Posljednja blokada trajala je dva tjedna i okončana je pod pritiskom vlasti zbog prijetnje pandemijom koja je već bila prisutna u Bosni i Hercegovini. Jedan od razloga za brigu je i činjenica da nakon što je u razmatranje uzeto šest potencijalnih novih lokacija još prije godinu, do danas nijedna od njih nije ispitana na način na koji nalažu zakoni i propisi.

- Imamo situaciju da Ministarstvo i inspekcije ne rade svoj posao, dok deponija dvije godine radi nelegalno, a što je vjetar u leđa aktualnoj lokalnoj vlasti da nastavi raditi što god poželi. S druge strane, mi smo iskoristili sve blage metode borbe, pa ćemo u budućnosti sasvim sigurno postati agresivniji, naveo je predsjednik Udruge “Jer nas se tiče“, Omer Hujdur.

Mreža aktivista

Aktivisticu Amnu Popovac posebno raduje što su u subotu na Uborku bili i ekolozi iz cijele jugoistočne Europe, koji su kako kaže, izrazili podršku u nastojanju da se deponija izmjesti sa ovog lokaliteta.

- Posebno je važno to što je izgrađena mreža organizacija koje nam pomažu. Danas su sa nama i ekolozi iz drugih bh. gradova, napomenulad je Popovac.

Inače, cilj međunarodne konferencije koja je jučer okončana u Mostaru bio je podržati saradnju aktivista iz regije, te razmjeniti iskustva u rješavanju sličnih ili istih problema. Aktivisti su razgovarali o novim strategijama u pristupu traženju rješenja zaštite okoliša, te o raznim temama u vezi s klimatskim promjenama i degradaciji okoliša u zajednicama. U svakoj od zajednica u kojima su se do sada organizovali slični događaji, aktivisti su imali priliku upoznati se sa lokalnim kontekstom i specifičnim problemima i izazovima u zaštiti okoliša.

J.S.