Uhljebi u javnom sektoru će biti sretni, radnici u privatnom opet ogorčeni
VLADA FBiH Donesena Uredba o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini
Treba istaknuti kako je vrlo mali broj poslodavaca u privatnom sektoru iskoristio ovu mogućnost prilikom prošlogodišnje uredbe. No, zato su poslodavci u javnom sektoru masovno koristili mogućnost ovakvih isplata, pa na kraju ispadne da od ovog poteza Vlade FBiH korist u većini slučajeva opet imaju samo stranački uhljebi u državnom aparatu
Na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada Federacije BiH je na telefonskoj sjednici u četvrtak donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini, a kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamiku i visinu isplate te način realizacije.
Pravo na pomoć
Kako se ističe, Uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 300 KM mjesečno na ime pomoći a s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima poveća primanja iz osnova radnog odnosa, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja.
Sukladno donesenoj Uredbi, pravo na navedenu pomoć ima osoba koja s poslodavcem ima zasnovan radni odnos sukladno Zakonu o radu. Pomoć mogu isplatiti poslodavci koji, sukladno važećim propisima, redovito isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene a koji nemaju neizmirenih obveza po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja propisana Zakonom o doprinosima, kao i iznimno, ako su s Poreznom upravom Federacije BiH zaključili sporazum o odgodi ili plaćanju obveza u ratama, a temeljem posebnih propisa koji to reguliraju, te uredno izmiruju obveze slijedom zaključenog sporazuma.
Poslodavac može, na osnovu ove Uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 300 KM mjesečno, sukladno financijskim mogućnostima i pravilima propisanim Uredbom. Poslodavac, također, može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od usvojenog iznosa.
Uredbom je propisano i da se ovu pomoć može isplatiti za mjesece od siječnja do lipnja 2026. godine, a isplata pomoći za lipanj tekuće godine može se izvršiti najkasnije do 31. srpnja 2026. Propisano je i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za studeni 2025. godine.
Plaća za taj mjesec, u smislu ove odredbe, jest plaća bez uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane tjednog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, tj. druga uvećanja plaće koja zaposleniku pripadaju sukladno propisima o radu. Pomoć se isplaćuje isključivo na transakcijske račune radnika te ju se, prema odredbama Zakona o radu, ne smatra plaćom ili naknadom plaće.
Obveze poslodavca
Uredba propisuje i da se isplata pomoći zaposlenicima može vršiti mjesečno za mjesec na koji se pomoć odnosi i to tek po isteku tog mjeseca, u razdoblju od prvog dana, a najkasnije do zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca. Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će, među ostalim, biti uređeni iznos i uvjeti isplate pomoći radnicima. Pojedinačne akte koje donosi poslodavac za ostvarivanje prava na pomoć obvezno se donosi u pisanom obliku.
Ovom je Uredbom propisano i da je poslodavac dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi izvješće o isplati pomoći. Porezna uprava će, po prijemu izvješća, izvršiti kontrolu ispunjenosti uvjeta za isplatu pomoći propisanih ovom Uredbom, a Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz izvješća dostaviti Federalnom ministarstvu financija do isteka mjeseca za prethodni mjesec. Uredba stupa na snagu danom donošenja, a prestaje važiti 30. lipnja 2026. godine.
Treba istaknuti kako je vrlo mali broj poslodavaca u privatnom sektoru iskoristio ovu mogućnost prilikom prošlogodišnje uredbe. No, zato su poslodavci u javnom sektoru masovno koristili mogućnost ovakvih isplata, pa na kraju ispadne da od ovog poteza Vlade FBiH korist u većini slučajeva opet imaju samo stranački uhljebi u državnom aparatu. Zaposlenici u privatnom sektoru, koji na svojim leđima iznose i državni aparat, neće ni ovaj put dobiti prijeko potrebnu pomoć.