Ukoliko netko ima 1.942 putnika i nikakvog teretnog prometa radi li se o uspješnoj upravi?
Piše: Dragan Bradvica
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je službene podatke o zračnom prometu u našoj zemlji za 2021. godinu iz kojih je vidljiv značajan oporavak od pandemijom obilježene 2020. godine.
Broj putnika je značajno rastao pa su sve zračne luke imale više od 100 tisuća putnika prošle godine. Sve osim, naravno, jedne – one u Mostaru.
Dok se gradski oci ne prestaju hvaliti svojim 'postignućima', pa čak i javno isticati da je uprava u Zračnoj luci Mostar izuzetno sposobna ista ta Zračna luka tijekom 2021. imala je tek 1.942 putnika.
O kakvoj se propasti i nesposobnosti radi najbolje se vidi iz podatka da je drugi najgori rezultat po broju putnika imala Zračna Luka Banja Luka s njih 139.886. Zračna luka Tuzla broji 306.047, a ona u Sarajevu 1.215.009.
Postavlja se logično pitanje po čemu se to mjeri sposobnost uprave jer očito po broju putnika nije. Ili da se stvari drugačije postave – što bi se dogodilo s menadžmentom u bilo kojoj privatnoj tvrtki na svijetu da u dvije ili tri godine ima ovakve rezultate? Odgovor je svima jasan.
Zračni promet
- Značajan porast pojedinih pokazatelja u zračnom transportu putnika u 2021. godini u usporedbi sa prethodnom godinom uzrokovan je izraženim utjecajem pandemije COVID-19 u 2020. U 2021. ukupno je ostvareno 17.278 zrakoplovnih operacija, što pokazuje rast od 76,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Broj prevezenih putnika u 2021. u usporedbi sa 2020. porastao je za 131,9 posto.
U zračnom prijevozu robe zabilježen je pad, a obujam prevezene robe manji je za 12,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Količina prevezene pošte u 2021. bilježi pad. U usporedbi sa 2020. količina prevezene pošte manja je za 2,7 posto, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Kada pak govorimo i o prometu tereta i tu se izdvaja Zračna luka Mostar, Naime, ona je jedina koja nije imala nikakav promet tereta u 2021. U Zračnoj luci Sarajevo bilo je 2.107 tona teretnog prometa, u Zračnoj luci Tuzla 37 tona i dvije tone u Zračnoj luci Banja Luka.
Poštanski promet se odvijao jedino preko Zračne luke Sarajevo i iznosio je 177 tona.
Uskoro nove zračne luke?
Dakle, oporavkom i drugih grana, naročito turizma, počeo je i novi uzlet zračnog prometa u našoj zemlji. Kako je to bilo i ranijih godina, prednjače Sarajevo i Tuzla, dok je i Banja Luka skoro dosegla promet koji je imala u predpandemijskoj 2019.
Zračna luka u Mostaru nije niti blizu predpandemijske 2019., a i taj promet je bio izuzetno loš – tek 32.866 tijekom godine.
Svemu treba dodati kako se poodavno radi na izgradi zračne luke u Bihaću, ali i na realizaciju projekta izgradnje zračne luke u Trebinju.