Gotovo četiri godine od afere u kojoj je pronevjeren novac za ukrajinsku nabavku naoružanja za obranu od ruske invazije, slučajem se bave pravosudne institucije u nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine, piše Radio Slobodna Europa.

Ukrajinsko tužiteljstvo potvrdilo je za Radio Slobodna Europa (RSE) da Matias Zubak, hrvatski poduzetnik, vlasnik jedne od kompanija koje su sudjelovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim.

Ministarstvo obrane Ukrajine naručilo je u listopadu 2022. od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata, vrijednih 36,6 milijuna dolara.

Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene, o čemu je ranije pisao RSE. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu su sudjelovale kompanije iz nekoliko europskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Zagrebačka kompanija našla se, u međuvremenu, u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine tvornice eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je tvornica kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje.

Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je za RSE da glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužiteljstva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog. Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutarnjih poslova Ukrajine, koje se skrivaju od organa istrage, a iz ukrajinskog tužiteljstva sada su potvrdili da je proglašen međunarodno traženom osobom.

Iz Tužiteljstva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka. Međunarodna potraga može se provoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske suradnje.

Zubakovo ime trenutno nije u javno dostupnoj INTERPOL-ovoj bazi crvenih potjernica, a RSE iz te organizacije nije mogao dobiti podatak da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga.

Optužnice u BiH

Tri godine nakon što je Vitezit poslan u stečaj 2019., njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodan je za oko 5,5 milijuna eura zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović.

Slučajem prodaje imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Tužiteljstva Federacije BiH iz koga su za RSE naveli da je Matias Zubak trenutno osumnjičen. Zubakovo ime spominje se u dijelu optužnice, u kome Tužiteljstvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja.

Prema optužnici, za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 milijuna maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu, odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH.

Šta istražuje Češka?

Preko slovačke kompanije Sevotech, novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG-u na račun u češkoj štedionici “Podnikatelská družstevní záložna”. Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u prosincu 2022. uplatio ukupno 11,34 milijuna eura. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 milijuna eura za kupovinu Vitezita.

Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dok je dio prebačen na račune WDG Prometa u Hrvatskoj. Ostatak je podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici. Iz WDG-a Promet su pak u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je krivotvorenjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija, te su negirali da je njime kupljen Vitezit.

Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli za RSE da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija i da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni. Slučajem se bave i češke pravosudne institucije koje su od BiH prošle godine, također, tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene.

Iz Vrhovnog državnog tužiteljstva u Pragu za RSE su naveli da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu sa češkim Zakonom o krivičnom postupku, vodi bez uključivanja javnosti, te da trenutno mogu dati nikakve informacije. Zubak nije odgovorio ni na upit RSE-a o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome hoće li se odazvati pravosudnim institucijama.

On je u listopadu prošle godine u medijskom istupu naveo kako nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje "posluje s Ukrajinom". Prema informacijama koje su protekle godine objavljene u hrvatskim medijima, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od Županijskog suda u Zagrebu RSE je zatražio potvrdu tih informacija, a iz te institucije do objave teksta nisu odgovorili.

Šta je s Vitezitom?

Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg Vitezita, koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada tisuće ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužiteljskih istraga. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do policijske akcije, pretresa i uhićenja u listopadu prošle godine, rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice.