Nema konsenzusa među vodećim bh političarima oko usuglašavanja potrebnih zakona kako bi BiH u ožujku dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU. Unatoč tome, bh političari od EU ipak traže „datum“, analizira u svom tekstu Deutsche Welle.

Još jedan od sastanaka stranaka-partnera na vlasti u BiH, HDZ BiH - SNSD - stranke Trojke, protekao je bez usuglašavanja minimalnog seta zakona - zadaće koje je EU postavila pred bh političare kako bi se dobilo pozitivno mišljenje o napretku te otvaranje pristupnih pregovora. Umjesto "bijelog dima", iz BiH jasna poruka Bruxellesu: "Od EU želimo datum otvaranja pregovora". Ali, čini se da bi to bi moglo biti problem.

"Proširenje EU uvijek je bilo i bit će temeljeno na zaslugama. Nema prečaca, taj korak mora biti utemeljen na ispunjenim kriterijima", jasno je poručio prije mjesec dana nizozemski premijer Mark Rutte kada je zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem posjetio Sarajevo.

Ova, svojevrsna, europska diplomatska ofanziva bila je upozorenje domaćim vlastima da je krajnji rok za usvajanje potrebnih zakona ukoliko žele pozitivan odgovor Bruxellesa o početku pregovora prije europskih izbora i dolaska nove europske administracije.

Bez dobrih vijesti, ali s dobrim raspoloženjem

Predsjednici vladajućih stranaka i jučer u Mostaru bili su bez dobrih vijesti, ali s novim obećanjima.

"Zakon o Izbornom zakonu, o Sudu BiH, o sukobu interesa, nismo mogli dogovoriti. Zaključak je da se nastavi s radom i ukoliko se usklade da se ide u proceduru, u Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH", kazao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović o još jednom neuspjehu.

To je potvrdio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić: "Ostali smo na istim pozicijama, ali ćemo pokušati uraditi sve da barem završimo priču sa zakonom o sukobu interesa. Zakon o sudovima i izborni zakon su prilično 'zakovani'".

Puno izravniji je bio predsjednik Republike Srpske (RS) i vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik.

"Sva trojica podvlačimo da bez datuma o pregovorima to ništa ne znači. Osjećali bismo se zaobiđeni ukoliko ne bude točan datum za pregovore za BiH. Vjerujemo kako možemo u sljedećih 7 do 10 dana riješiti nekoliko pitanja", kazao je Dodik.

On je, pri tom, uputio i jasnu poruku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu ne nazvavši ga ni imenom, a za kojeg često kaže da je "njemački turist" jer ga ne priznaje visokim predstavnikom.

"Ako ovaj nelegalni pokuša bilo što uraditi - srušio je europski put BiH. Ako bi slučajno krenuo nametati zakon i bilo što za RS, izlazimo iz procesa i donijeti ćemo svoj zakon o izborima i provesti izbore na svoj način", poručio je Dodik kojem je prije tjedan dana ruski predsjednik Vladimir Putin uručio orden za "veliki doprinos razvijanju suradnje Rusije i BiH i jačanju partnerstva s Republikom Srpskom”.

Schmidt najavio nametanje zakona

No, Schmidt je već prije najavio da će, ukoliko se o tome ne dogovore domaći, on nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona kako bi se smanjile izborne manipulacije, a o tome je izvijestio i Bruxelles.

"Ukoliko ne dođe do rezultata, ne možemo ovisiti od nekih obećanja ‘sljedeći tjedan'… Ne! Ovaj tjedan mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba koja ima nadležnost i ovlasti da to donese”, poručio je Schmidt sredinom prosinca prošle godine na izvanrednoj konferenciji za medije.

Ali, od toga je prošlo više od dva mjeseca i još uvijek se govori "sljedeći tjedan", a sada i uz najavu radikalnih koraka ukoliko on posegne za bonskim ovlastima.

„Nastavlja se politički cirkus"

Faruk Kajtaz, politički analitičar iz Mostara smatra kako se "nastavlja politički cirkus".

"Vladajuća koalicija u BiH je koalicija 'nevoljnika', mehanički zbroj ruku potrebnih za vlast i ništa više. Prava koalicija je ona SNSD i HDZ, dok je Trojka samo pragmatična politička grupacija za popunu vlasti i fotelja. Nakon što su SAD kritizirale dogovor na sastanku iz Laktaša, jasno je bilo da od toga neće biti ništa. Dodik je dobio priliku biti kooperativan, dok Čović praktički nije dobio ništa", komentirao je Kajtaz za DW.

Dok domaći pregovarači nastavljaju obećavati "nastavak pregovora, pristižu apeli za ubrzanje dogovora.

„Dragocjena prilika koja se ne smije propustiti"

Iz Direkcije za europske integracije upozorili su kako je pravi trenutak da vlasti i politika u BiH urade svoj dio posla i iskoriste preostalo vrijeme kako bi napravili još nekoliko pozitivnih koraka.

"Europskoj komisiji trebamo dati što više argumenata da u novom izvješću o realizaciji 14 ključnih prioriteta koji se očekuju u ožujku, ocijeni da se postigao napredak", upozorili su.

Iz komisije 'Justitia et Pax', Biskupske konferencije BiH također apel: "BiH proživljava povijesne trenutke za budućnost njenih stanovnika. Nalazi se pred jedinstvenom, dragocjenom prilikom pristupnih pregovora s EU, pred ulaskom u novu dionicu procesa s koje se vidi zajednički dom europske civilizacije, kulture, solidarnosti i ekonomskog napretka".

Upozoravaju kako se šansa ne smije propustiti i da "briga bh političara ne smije biti samo deklarativna".

„Geopolitičko buđenje Europe" i BiH u „luđačkoj košulji"

Prof. dr. sc. Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije i direktor Europskog centra za migracijske studije, aktualna politička zbivanja dovodi u izričito geopolitički kontekst.

"U krupnom planu je geopolitika, potom izborni zakon te položaj aktera i njihove relacije koje su vezane za nekog velikog aktera. BiH bez RS nema europsku perspektivu, a Dodik ni u ludilu neće na to pristati jer je to geopolitička igra u svijetu koji je u geopolitičkom preslagivanju", komentirao ovaj politolog za DW.

Milardović smatra kako je pod utjecajem Putina i ruske agresije na Ukrajinu počelo "geopolitičko buđenje Europe".

"U velikom preslagivanju BiH bi trebala biti unutar EU, a to će Dodik stopirati svim sredstvima", pojašnjava on, "zato jer je on dio ideologije 'Srpski svet', a ona je vezana na ideologiju 'Ruskoga svijeta'. To su dvije sestrinske ideologije, a kad se razobliče njihovi znakovi, onda dolazimo do toga da je to ideologija rata".

Međutim, Milardović ide i korak dalje u svojoj analizi, navodeći i vrlo zabrinjavajući scenarij.

"Ono što sada gledamo u Ukrajini može se ponoviti i u BiH i jugoistočnoj Europi jer to jest krajnji Putinov cilj. Prvotno je mislio udariti na BiH, ali kad je vidio da su različiti otpori, odustao je i težište svojih akcija, zbog maskiranja svog rata u Ukrajini, prebacio na Palestinu i Izrael", ocjenjuje.

Njegov zaključak je bez prevelike nade za optimizam.

"BiH je u luđačkoj košulji. Bilo bi lijeka da se tri aktera uspiju dogovoriti, ali oni to nikada neće uspjeti jer ih vode interesi i "njihovi" geopolitički akteri", zaključuje politolog Milardović.