Kada je objavljeno da je Microsoft otpustio desetinu novinara sa svog portala MSN jer će umjesto njih raditi softver, mnogi su se zapitali hoće li umjetna inteligencija zamijeniti novinare. Profesor Patrick White, u članku objavljenom na portalu Conversation slaže se sa svojim kolegom, profesorom Francesco Marconi kako je umjetna inteligencija budućnost i jamac opstanka novinarstva. Ekonomska kriza koju je izazvala epidemija koronavirusa, izazvala je neviđenu krizu u novinarstvu koja bi mogla da desetkuje medijske kuće širom sveta, napominje profesor Patrick White, sa Sveučilišta Quebec u Montrealu.

- Budućnost novinarstva, ali i njegov opstanak leži u umjetnoj inteligenciji. Ovaj pojam se odnosi na 'strojeve koje uče na osnovu iskustva i obavljaju zadatke poput ljudi', definira Francesco Marconi, profesor novinarstva na Sveučilišta Columbia iz New Yorka, koji je upravo objavio knjigu na ovu temu 'Novinari, umjetna inteligencija i budućnost novinarstva'.

Pomoć novinarima

Marconi je bio na čelu IT sektora u Wall Street Journal and the Associated Press, jednoj od najvećih medijskih kuća na svijetu. Njegova teza je jasna i neosporna - novinarstvo ne drži korak sa novim tehnologijama. Dakle, redakcije bi morale da iskoriste ono što umjetna inteligencija može ponuditi i osmisliti nove poslovne modele. On smatra, sa čime se White  uglavnom slaže, kako novinari i vlasnici medija ne uviđaju da softveri umjetne inteligencije u budućnosti trebaju biti u središtu poslovnog modela novinarstva. U Kanadi novinska agencija Canadian Press je, na primjer, jedan od rijetkih medija koji koriste umjetnu inteligenciju u svojim redakcijama. Razvili su sustav za brzo prevođenje tekstova zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Novinska agencija AFP također koristi umjetnu inteligenciju za utvrđivanje autentičnosti fotografija. Marconi navodi kako umjetna inteligencija ne postoji da bi zamijenila novinare i ostavila ih bez posla. Vjeruje da samo osam do 12 posto trenutnih novinarskih zadataka mogu preuzeti strojevi. One  će zapravo omogućiti novinarima da se usredotoče na kvalitetu sadržaja – komentare, intervjue, analize, istraživačko novinarstvo i analizu podataka. Softveri analiziraju velike baze podataka i mogu novinarima, na primjer, Bloomberg News, da skrenu pažnju čim se u toj bazi pojave neki trendovi ili anomalije. Umjestan inteligencija novinarima može uštedjeti puno vremena za pravljenje transkripta audio i video snimaka intervjua. AFP ima alat i za to. Isto važi i za izvještaje o zagađenju ili nasilju, koji se oslanjaju na ogromne baze podatka. Strojevi te podatke mogu analizirati gotovo trenutno. A na osnovu njih novinar radi svoj osnovni posao – provjerava činjenice, analizira i kontekstualizira prikupljene podatke. Umjetna  inteligencija to ne može uraditi i zbog toga ljudi moraju ostati u središtu čitavog procesa novinarstva.

Novi model poslovanja

Marconi insistira kako mediji moraju razvijati nove modele poslovanja. Moraju se još više približiti publici relevantnijim sadržajima, razvojem novih proizvoda i novih sadržaja. Umjetna inteligencija može tu olakšati posao tako što će generirati personalizirane vijesti, na primjer tako što će selektirati sadržaje po izboru čitatelja. U tom smislu, umjetna inteligencija postaje dio novog poslovnog modela koji se zasniva na rušenju okoštalih medijskih pravila. Potrebno je uspostaviti simbiozu u smislu uspostavljanja bliske suradnje između novinara i drugih medijskih timova, kao što su inženjeri, IT stručnjaci, statističari, marketinški stručnjaci. U redakciji, više nego ikad ranije, baze podataka moraju se koristiti za pronalaženje priča koje su relevantne za čitatelje, slušatelje, gledatelje i korisnike interneta. A već postoje različiti softverski alati za otkrivanje trendova ili aktualnih tema na internetu i društvenim mrežama. Ovi alati, također, pomažu redakcijama i u distribuciji vlastitog sadržaja. Naravno, veličina redakcije se mora uzeti u obzir. Skromni tjednik ili mali lokalni medij možda nemaju sredstava za brzo djelovanje i primjenu softvera umjetne inteligencije ali za ostale je važno odmah krenuti u akciju. Novinari se moraju bolje obučiti i započeti suradnju sa tehnološkim startapovima i sveučilištima kako bi izvukli najbolje iz ovoga, jer umjetna inteligencija nije u prolazu, ona je tu da ostane. Jedna od velikih opasnosti koju nosi umjetna inteligencija, s druge strane, je pristranost algoritma. Pošto algoritme pišu ljudi, uvijek će se pojaviti doza pristranosti u analizi podataka koja može dovesti do ozbiljnih posljedica. Zato će verifikacija sadržaja koju će uraditi novinar prije objavljivanja zauvijek ostati način zaštite od eventualnih grešaka.

- Umjetna inteligencija, osim toga, koristan je alat za otkrivanje lažnih video zapisa i lažnih vijesti. Zato je neophodno što bolje opremiti redakcije i potpuno preispitati metodologiju rada kako bi se najbolje iskoristili njeni potencijali, kaže na kraju White.