Upozorenje kardiologa: “Postoje znakovi koji se često zanemaruju, a upućuju na bolesti srca”
Bolest srca
U Hrvatskoj se, poput ostalih zemalja razvijenog svijeta, od 2003. godine bilježi trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Unatoč tome, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrti te predstavljaju veliki zdravstveni, ekonomski i socijalni problem, rekao je za Centar zdravlja doc. dr. sc. Eduard Margetić, intervencijski kardiolog iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Kada su u pitanju bolesti srca, važno je znati da i genetika i životne navike mogu odigrati ključnu ulogu.
“Ima srčanih bolesti kod kojih postoji direktna veza između gena naslijeđenih od roditelja i njihovog nastanka, primjerice porodična hiperkolesterolemija. Dijagnoza se stoga može potvrditi genetskim testiranjem. S druge strane, postoje bolesti kod kojih je prisutna urođena sklonost njihovom nastanku, ali manifestacija uvelike ovisi o utjecaju stečenih životnih navika te okoline u kojoj osoba odrasta i živi.”
Znakovi upozorenja koje mnogi zanemaruju
Osobe koje boluju od srčanih bolesti moraju redovno obavljati kontrole, no što je s onima koji su zdravi?
“Ako se na inicijalnom pregledu ne nađe bilo koja vrsta kardiološke bolesti, učestalost pregleda ovisi o prisustvu neželjenih čimbenika rizika za njihov nastanak (povišena razina masnoća u krvi, pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost…). Ako su oni odsutni, pregled se može obavljati u intervalima od dvije godine ili više. Ako postoje opisani čimbenici rizika, potrebna je intervencija u vidu promjene životnih navika te eventualno uzimanje medikamenata za njihovu korekciju. U tom slučaju kontrolni pregled treba obaviti unutar godinu dana”, kaže doktor Margetić.
Otkrio nam je da mnogi pacijenti često zanemaruju znakove koji upućuju na probleme sa srcem, a to su zaduha i nedostatak zraka, isprva u naporu, zatim u mirovanju. Bolovi u prsištu sa širenjem u donju čeljust, lijevu ruku, leđa ili gornji dio trbuha. Poremećaji srčanog ritma poput nepravilnog rada srca ili ubrzanog pulsa neovisnog o tjelesnom naporu.
“Pacijenti ih većinom ne shvaćaju ozbiljno i čekaju da prođu sami od sebe. Tako može biti izgubljeno dragocjeno vrijeme do postavljanja dijagnoze i početka liječenja.”
Treba paziti na prehranu, ali najštetnija navika je pušenje
Na pitanje koju hranu, kao liječnik, nikada ne bi konzumirao, doktor Margetić odgovara – prženu i pohanu hranu, hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća kao što su mliječni proizvodi (maslac, kajmak, vrhnje), i mesne prerađevine (kobasice, paštete, salame). Dodaje, međutim, i iznutrice (jetra, bubrezi) te glavonošce (lignje, hobotnice, sipe) za koje kaže da su, kao i ostale navedene namirnice, puni “lošeg” kolesterola.
Ipak, kada je u pitanju zdravlje srce, naglašava da je najštetnija navika pušenje.
“Osim potenciranja ateroskleroze krvnih žila, pušenje uzrokuje oštećenje funkcije endotela (unutarnjeg pokrova krvnih žila) sa smanjenom mogućnosti širenja krvnih žila u slučaju potrebe, te povećava mogućnost nastanka ugrušaka unutar krvnih žila.”
Što napraviti već danas za zdravlje svojeg srca?
“Trebalo bi prestati ili ne započeti s pušenjem. Uz to, paziti na prehranu, provoditi umjerenu, ali redovitu tjelesnu aktivnost te održavati idealnu tjelesnu težinu”, zaključuje doktor Margetić.