Udruženje 'Misli dobro' uputilo je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove. 'Usvajanjem ove inicijative u značajnoj mjeri došlo bi do pojeftinjenja lijekova u BiH, posebno onih skupljih, s obzirom na to da diferencirana marža koja već postoji u Srbiji i Hrvatskoj podrazumijeva da što je cijena lijeka viša, ta marža je niža', navodi Udruženje u priopćenju za javnost. Upozoravaju da na tržištu lijekova u BiH vlada kaos, navodeći da to očigledno odgovara pojedincima, posebno veletrgovcima i maloprodajnim lancima ljekarni. 'Netko, točnije vlasti su im omogućile da rade to što rade, a posljedica toga je da žitelji BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regiji. Kakvo je stanje na tržištu lijekova možda najbolje pokazuje podatak da je maksimalna maloprodajna marža u RS na lijekove 18 posto, a u FBiH čak 25 posto. Za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i koje funkcionira na istom ekonomskom prostoru to nije normalno', smatraju u Udruženju. Prema prijedlogu Udruženja 'Misli dobro' najviša maloprodajna marža na lijekove do pet maraka iznosila bi 25 posto, na lijekove čija je cijena od pet do deset maraka maksimalna marža iznosila bi 20 posto, dok bi na lijekove čija je cijena od deset do 30 maraka marža mogla biti najviše 15 posto. Inicijativa Udruženja 'Misli dobro' podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 maraka može biti deset posto, dok za lijekove iznad 130 maraka maksimalna marža može iznositi najviše do 20 maraka. Također, usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. 'farmaceutska usluga' jer njome je definirano da na lijekove koji se financiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12 posto. 'Trenutno, fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju tzv 'farmaceutsku uslugu', koja zavisno od entiteta i županija iznosi od jedne marke do čak 1,95 maraka. U praksi to znači da fondovi zdravstvenog osiguranja ljekarnama za svaki lijek izdat na recept i na teret fonda, umjesto marže, plaćaju tu 'farmaceutsku uslugu' po osnovu čega se iz fondova u apoteke sliju desetine milijuna maraka', navode. U ovom Udruženju naglašavaju da se inicijativom koju su uputili, ne traži ništa što već ne postoji u regiji, točnije u Hrvatskoj i Srbiji gdje su marže također diferencirane i gdje građani plaćaju niže cijene lijekova, posebno onih skupljih. Izradili su i analizu 'Realna cijena lijekova' koja je pokazala da je devet, od promatranih trinaest lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje u regiji i da odgovornost za to snose sve razine vlasti. Isto tako, analiza je pokazala da je regulativa koja postoji u BiH u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca ljekarni i najviše na štetu žitelja.