Ideja šefice Europske komisije Ursule von der Leyen o takozvanom "zidu dronova" naišla je na ozbiljne probleme i prije nego što je uopće presrela prvog ruskog uljeza.

Dok ruski dronovi povremeno ulaze u zračni prostor Poljske i Rumunjske, a neidentificirane letjelice, za koje se sumnja da su ruske, prate se iznad Danske, Norveške i Njemačke, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predlaže stvaranje novog radarsko-presretačkog štita za obranu istočnog krila Europske unije, piše Politico.

Što dalje od Rusije, to više skepse
U svom govoru o stanju Unije prošlog mjeseca, inicijativu je nazvala "zidom dronova", no i sam naziv i koncept odmah su izazvali brojne kritike. Za baltičke zemlje i Poljsku, ovo zvuči kao razuman odgovor na rastuću prijetnju. Međutim, države udaljenije od Rusije izražavaju sumnju u izvedivost i cijenu projekta, pitajući se kako se on uklapa u postojeće vojne planove EU-a i NATO-a te je li to samo pokušaj Bruxellesa da preuzme kontrolu nad nacionalnim obrambenim politikama.

"Dronovi i protudronovske mjere su prioritet", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. "Ali moramo biti jasni: ne postoji savršen zid za Europu. Govorimo o granici dugoj 3000 kilometara, mislite li da je to izvedivo? Odgovor je 'ne'."

"Naziv 'zid' stvara pogrešnu sliku"
Povjerenik za obranu Andrius Kubilius, bivši litavski premijer, brani ideju, navodeći da bi početni plan za Poljsku i baltičke zemlje koštao oko milijardu eura, a sustav za detekciju mogao bi se uspostaviti za manje od godinu dana. Ipak, priznao je da naziv "zid" stvara pogrešnu sliku. "To ne bi bila nova Maginot linija", rekao je, aludirajući na francuske utvrde koje je Njemačka zaobišla u Drugom svjetskom ratu.

Postoji i zabrinutost da Komisija daje prevelika obećanja. "Nadam se da nitko ne vidi zid dronova kao jednostavno rješenje za naše obrambene probleme", upozorila je Hannah Neumann, zastupnica njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu. "Zid dronova neće nas zaštititi od kibernetičkih napada, niti će pomoći u protuzračnoj obrani, proizvodnji streljiva ili rješavanju dubljih pitanja vezanih uz strukture donošenja odluka."

EU novac za borbu protiv dronova
Razlike u stajalištima posebno su problematične jer Bruxelles i države na prvoj crti bojišnice planiraju financirati projekt novcem iz proračuna EU-a, za što je potreban pristanak svih članica. Nespremnost južnih zemalja potaknula je pozive na "solidarnost". Talijanska premijerka Giorgia Meloni i grčki premijer Kyriakos Micotakis izjavili su da bi europski obrambeni projekti trebali koristiti cijelom bloku, a ne samo istočnom krilu.

"Pokazali smo solidarnost u posljednja dva desetljeća, primjerice tijekom pandemije, u gospodarstvu i migracijama. Sada je vrijeme da pokažemo solidarnost u sigurnosti", poručio je finski premijer Petteri Orpo.

Neslaganje je kulminiralo na sastanku u Kopenhagenu, gdje je njemački oporbeni čelnik Friedrich Merz, prema riječima jednog diplomata, "vrlo oštrim" izrazima kritizirao plan.

Obrana od Rusije
Unatoč prijeporima, malo tko sumnja da Europa mora poboljšati svoju sposobnost obrane od ruskih dronova. Bloku nedostaje tehnologija za njihovu laku identifikaciju, a nedavni incidenti, kada su NATO-ovi zrakoplovi višemilijunskim projektilima rušili ruske dronove vrijedne desetak tisuća dolara, pokazuju neučinkovitost sadašnjeg pristupa. Iako je bilo prigovora, čelnici EU-a na kraju su prihvatili prijedloge Komisije, uključujući i zid od dronova, što znači da će se projekt u nekom obliku nastaviti. Međutim, detalji o vremenskom okviru, troškovima i sposobnostima tek se trebaju razraditi.

Vjerojatno će se promijeniti i naziv. Danska premijerka Mette Frederiksen govorila je o "europskoj mreži protudronskih mjera", a na pitanje zašto ne koristi izraz "zid dronova", odgovorila je: "Zapravo me nije briga za ime, sve dok funkcionira."

"Zid dronova može funkcionirati regionalno, na Baltiku možete izgraditi statičnu obranu", smatra Christian Mölling, obrambeni analitičar. "Ali dronovi su samo prsti; ako želite pobijediti, morate ciljati glavu: zapovjedništvo, logistiku i proizvodne kapacitete."

Države na prvoj crti svjesne su da sam zid neće biti dovoljan, ali tvrde da se nešto mora poduzeti. "Mi, kao NATO i kao Europa, moramo tražiti metode koje maksimiziraju našu sigurnost", zaključio je poljski premijer Donald Tusk, piše index.