'USE NASE PODASE' POLITIKA Nemogući uvjeti pred početak pregovora o Vijeću ministara BiH
Više od mjesec dana nakon izbora pobjednici su poznati, ali nova vlast na nivou Bosne i Hercegovine nije ni na vidiku.
Dok formalni pregovori o Vijeću ministara još nisu počeli, potencijalni partneri već izlaze sa zahtjevima koje politički analitičari ocjenjuju kao "nemoguće" poput odlaska stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, do maksimalističkih o preuzimanju ključnih pozicija u budućoj izvršnoj vlasti, piše Radio Slobodna Europa.
Od početka listopada, kada su izbori održani, do danas, jedini aktivan na polju pregovora bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović. U odvojenim susretima, razgovarao je s Milorad Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Bakirom Izetbegovićem, liderom Stranke demokratske akcije. Obje stranke su osvojile najviše glasova na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, pored HDZ-a BiH. Jedini zaključak donesen nakon susreta je da će HDZ i SNSD biti sigurni koalicijski partneri. Kada će biti formiran Zastupnički dom Parlamenta BiH, a nakon toga i Vijeće ministara nije bilo na dnevnom redu.
Tko i šta traži?
Iako nije poznato tko će činiti buduću koaliciju na nivou BIH, potencijalni partneri već je uvjetuju. U tome prednjači Dodikov SNSD, koji prije razgovora o ministrima, traži da se preispitaju odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, te da Ustavni sud BiH napuste strani suci.
Glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević kaže za Radio Slobodna Europa da je prioritet te stranke formiranje institucija u Republici Srpskoj, pa tek onda razgovori o državnoj vlasti. Prema njegovim riječima, buduću vlast trebalo bi graditi na parlamentarnoj većini koja će imati stabilnu podršku i u Domu naroda.
-Ne postoji mogućnost formiranja Vijeća ministara bez konstituiranja Doma naroda. Posebno će sporije ići izbor delegata iz Federacije Bosne i Hercegovine. Treba sačekati da se taj proces završi, a tek onda će biti moguće voditi ozbiljnije i konkretnije razgovore, kazao je Kovačević.
Za SNSD, dodaje on, SDA je također favorit za formiranje nove državne koalicije kao stranka koja je osvojila najviše glasova među bošnjačkim biračima. No, pitanja koja se odnose na odluke visokog predstavnika i sastav Ustavnog suda BiH su i dalje uvjet razgovora. Iz SDA i HDZ-a BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa.
Na sjednici Glavnog odbora SDA krajem listopada usvojeni su zaključci kojim se ta stranka u formiranju državne vlasti zalaže za europske i euroatlantske integracije, nastavak reformi i jačanje državnih institucija. S druge strane, iz HDZ-a BiH nastavljaju inzistirati na tome da državnu vlast trebaju činiti političke stranke koje imaju najveći izborni legitimitet među konstitutivnim narodima. Potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara otišla je i korak dalje.
Ona je 10. studenog za javni medijski servis Federacije BiH izjavila da stranka očekuje jednu od dvije važne pozicije u Vijeću ministara BiH, ministra financija ili vanjskih poslova. Ova stranka pored toga i dalje inzistira na izmjenama izbornog zakonodavstva.
Prema potvrđenim rezultatima, u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA ima devet mandata, SNSD šest, a HDZ BiH četiri mandata. Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 zastupnika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast.
SNSD-u i HDZ-u se "ne žuri" s novim Vijećem ministara
Politički analitičar Mladen Bubonjić za Radio Slobodna Europa ističe da trenutne poruke vodećih stranaka predstavljaju početne pregovaračke pozicije.
-Uvijek se ulazi s maksimalističkih i nemogućih uvjeta i na kraju se kroz pregovore dolazi do nekih prihvatljivih rješenja. Nezvanično, SNSD traži čak četiri ministarstva zbog čega su i izašli s uvjetima oko kojih godinama nema političkog kompromisa. HDZ s druge strane traži ministarstvo vanjskih poslova, kako bi ojačao utjecaj i na vanjsku politiku zemlje, ističe Bubonjić.
Prema njegovom mišljenju, trenutno su SNSD i HDZ BiH i u povoljnijoj poziciji u odnosu na SDA, čiji kadrovi već sudjeluju u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i nastavit će obavljati funkcije kroz tehnički mandat.
-Njima se (SNSD-u i HDZ-u) ne žuri u istoj mjeri, jer već imaju svoje predstavnike u postojećem sazivu Vijeća ministara. SDA, kao izbornom pobjedniku među bošnjačkim strankama, važnije je da do promjene političkih odnosa dođe što prije, ocjenjuje on.
Bubonjić smatra da će pregovori na kraju ipak biti svedeni na raspodjelu funkcija po već ustaljenim nacionalnim i političkim kvotama.
-Dosadašnja praksa pokazuje da najvećih problema nema kada se ispoštuju etničke kvote i neformalna rotacija između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda, navodi on.
Šta sve mora biti formirano prije Vijeća ministara?
Rok za uspostavljanje novoizabranih institucija počeo je teći 3. studenog kada je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo i objavilo rezultate Općih izbora 2026. godine. Tako bi novoizabrani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine mandat trebali preuzeti najkasnije 30 dana od potvrđivanja i objavljivanja izbornih rezultata. Konstitutivna sjednica je zakazana za 16. studeni.
U istom periodu treba biti konstituiran i novi saziv Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji broji 42 zastupnika, od kojih se 28 bira iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 14 iz Republike Srpske. Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske. Tek nakon konstituiranja Zastupničkog doma može početi formalna procedura izbora novog Vijeća ministara. Prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Zastupničkog doma. Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Zastupničkom domu, koji potvrđuje imenovanje. Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom. Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Zastupničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja.
U imenovanju predsjedavajućeg, ministara i zamjenika ministara ne sudjeluje Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Međutim, sastav tog doma ostaje važan za buduće funkcioniranje vlasti, jer bez njegove podrške nije moguće usvajati zakone, proračun i većinu odluka koje predlaže Vijeće ministara.
Kako se dijele ministarske pozicije?
Vijeće ministara BiH čine predsjedavajući i devet ministara. Među njima su ministri vanjskih poslova, financija i trezora, obrane, sigurnosti, pravde, komunikacija i prometa, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te ljudskih prava i izbjeglica. Zakonom nije propisano koja politička stranka dobija pojedini resor, ali jeste uređena nacionalna zastupljenost.
Predsjedavajući Vijeća ministara i njegova dva zamjenika moraju dolaziti iz različitih konstitutivnih naroda. Istovremeno, zamjenik ministra ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao ministar. Na taj način gotovo svaki resor uključuje predstavnike najmanje dva konstitutivna naroda.
Od četiri mjeseca do skoro godinu i pol dana čekanja
Dosadašnja iskustva pokazuju da zakonski rokovi nisu jamac brzog formiranja vlasti. Aktualna predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine potvrdu za imenovanje je dobila krajem prosinca 2022. godine, manje od tri mjeseca nakon općih izbora.
Kompletan saziv Vijeća ministara je potvrđen krajem siječnja 2023. godine. Bio je to jedan od najbržih procesa uspostavljanja državne vlasti u posljednjih petnaestak godina. S druge strane, nakon Općih izbora 2018. godine bilo je potrebno više od godinu dana da bude formirano Vijeće ministara. Još duže čekalo se nakon izbora 2010. godine, kada je Vijeće ministara uspostavljeno nakon približno 15 mjeseci političkih pregovora, što ostaje najduži period formiranja državne vlasti od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodi RSE.