Željezo je izuzetno važno tokom razvija djeteta kako bi zdravo raslo, ali se postavlja pitanje koliko su roditelji svjesni njegove važnosti?

Uloga željeza
Nedostatak željeza smatra se jednim od najraširenijih nutritivnih nedostataka u svijetu i jednim od najčešćih uzroka anemije u trudnoći, stoga se već na samom početku trudnoće rade prve krvne analize na željezo kako bi se otklonila sumnja na anemiju majke ili po potrebi prepisala suplementacija željezom i izbjegla mogućnost prijevremenog poroda, manja porođajna težina djeteta, poremećaji u razvoju i funkcioniranju mozga, što utječe na kognitivno i motoričko funkcioniranje dojenčadi, a kasnije i školske djece i adolescenata.

U trudnoći se povećava volumen krvi za otprilike 50 posto pa su potrebe za željezom povećane za 100 posto.

Preporuke su da se u trudnoći unosi do 27 miligrama željeza dnevno.

Željezo je uključeno u mnoge metaboličke procese u tijelu, uključujući prijenos energije unutar stanica, stoga ne čudi kako je jedan od znakova nedostatka željeza (anemije) i hroničan umor koji jednostavno ne prolazi.

Glavni zadatak željeza je transport kisika u tijelu, zajedno s hemoglobinom, crvenim krvnim pigmentom. Zajedno s proteinom mioglobinom koji veže željezo, željezo doprinosi skladištenju kisika u mišićima. Željezo je odgovorno i za pravilno funkcioniranje imunološkog sistema i metabolizma dobijanja energije.

Nadalje, željezo je važno za razvoj mozga. Njegova funkcija ističe se izrazito u fetalnom razdoblju, posebno krajem drugog i tokom trećeg tromjesečja kada dijete (fetus) ubrzano raste, i u neonatalnom razdoblju kada se ono primarno ugrađuje u eritrocite, a tek onda u ostala tkiva pa tako i mozak. Što dovodi do zaključka, ako su zalihe željeza nedostatne za potrebe svih organskih sistema, moguć je rizik za oštećenje mozga iako dojenče nije anemično.

Manjak željeza može smanjiti tjelesnu efikasnost, zbog čega je važno obratiti pažnju na unos željeza i osigurati da tijelo uvijek dobije dovoljne količine. Djeca su u posebno rizičnoj skupini zbog brzog rasta. U prvim godinama života stvaraju se osnove za razvoj inteligencije, vida i govora, no temeljni procesi razvoja započinju već u trenutku začeća. Nedostatak željeza utječe i na otpornost organizma prema infekcijama.

Pravilna ishrana
Iskoristivost željeza u organizmu ovisi o njegovom obliku. Dva su oblika prehrambenih izvora željeza:

1. organsko željezo (hem željezo), nalazi se u životinjskim proizvodima, crveno meso, iznutrice, jaja, školjke, riba lako je dostupno i biološki iskoristivo

2. anorgansko željezo (ne-hem željezo) koje se nalazi u u pojedinom voću (jagode, maline i kajsije, suhe kajsije, smokve) i povrću ( blitva, cvekla, brokula ) , mahunarkama (grah, grašak) i cjelovitim žitaricama i koje je teže biološki iskoristivo pa ga je potrebno kombinirati sa namirnicama bogatim vitaminom C (naranča, limun, kivi, nar…) koji pomaže i olakšava apsorpciju anorganskog željeza.

Cvekla i špinat također sadrže željezo, ali ne baš toliko koliko možda mislite na temelju priča o Popaju i njegovim limenkama špinata. Naprimjer, grah i leća sadrže puno više željeza od špinata.

Smanjena apsorpcija:
Važno je znati da apsorpciju, iskoristivost, željeza smanjuje:

1. kalcij – preporučuje se odijeliti obrok bogat željezom od namirnica bogatih kalcijem (kravlje mlijeko i proizvodi na bazi kravljeg mlijeka)

2. kofein, tein iz čaja, polifenoli iz kakaoa, izbjegavati davanje čaja, kakao napitka, slatkiša prije i nakon obroka

3. oksalna kiselina, iz tamnozelenog povrća

4. fitinska kiselina, iz žitarica bogatih vlaknima, sjemenki mahunarki, a potrebno je prethodno namakanje.

Prehrana bogata žitaricama i povrćem, koja isključuje meso, može povećati vjerojatnost razvoja deficita željeza pa i anemije.

Majčino mlijeko je siromašno željezom, ali je visoke biološke raspoloživosti, mliječni pripravci su obogaćeni željezom i zadovoljavaju potrebe za željezom. Koncentracija željeza u mozgu je najveća pri porodu pa zdravo dojenče ima dovoljnu koncentraciju željeza do dobi od šest mjeseci, a nakon toga je potrebno uvođenje dohrane (uvođenje nemliječnih namirnica u prehranu u trenutku kada mlijeko ne može zadovoljiti prehrambene potrebe dojenčeta) i dojenoj djeci i djeci na mliječnom pripravku kako bi pravovremeno počeli konzumirati hranu bogatu željezom.

Posebno je važna prevencije manjka željeza tokom trudnoće, dojenja, te kod djece, posebno u prve dvije godine života, potrebno se pridržavati propisanih preventivnih mjera zdravstvenog osiguranja ( odlazak na redovne kontrole krvnih nalaza, tačnije, hemoglobina).

I na kraju postavimo si još jedno pitanje, želimo li imati sretno i zadovoljno dijete, dijete koje nije malaksalo, umorno, iscrpljeno, koje voli provoditi vrijeme aktivno s nama igrajući se s loptom, trčkarajući s ekipom iz naselja, vrtića, škole, dijete kojemu se nije teško koncentrirati, dijete koje bez poteškoća prati nastavu, koje je zdravo i veselo?

Pobrinimo se da mu to i osiguramo pravilnim odabirom namirnica, piše Avaz.