Više od 30 načelnika i gradonačelnika iz cijele Bosne i Hercegovine potpisalo je danas u Sarajevu sporazume o posvećenosti u borbi protiv govora mržnje i drugih oblika negativnih poruka na društvenim mrežama.

Dio je to projekta “Društveni mediji za mir” kojeg implementira UNESCO uz pomoć Evropske unije s ciljem promoviranja mirnog, inkluzivnog i pravednog društva uz očuvanje slobode izražavanja u BiH.

Kako su danas istaknuli dužnosnici Ujedinjenih nacija i Evropske unije veća digitalizacija društava diljem svijeta dovela je do prilika za slobodan protok informacija, ali platforme društvenih mreža postale su pogodne za širenje štetnog sadržaja sa značajnim utjecajem na dinamiku sukoba i mir.

Namjera je kreirati široku koaliciju koja će se se odlučno suprotstaviti govoru mržnje na društvenim mrežama jer ove platforme mjesta gdje se takav govor brzo širi doseže milione i pogoduje društvu podjela općenito.

Potpisivanju sporazuma prisustvovala je podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije Melissa Fleming koja je kazala da ovakav slučaj nije zabilježen nigdje u svijetu te da će u svojim budućim posjetima državama naglašavati da je to moguće u zemlji gdje se dogodio rat, koja se bori s podjelama i gdje još uvijek postoji govor mržnje i negiranje ratnih zločina.

- Može se reći da je govor mržnje kao na hiljade posjekotina papirom jer ukoliko uporno izgovarate uvrede i to se umnožava na platformama društvenih mreža onda to postaje toliko veliko da ga je teško kontrolirati - dodala je.

Za društvene mreže se kaže da je to globalno javno mjesto gdje čiji dio može biti svako od nas, ali problem s tim mjestom je da glasovi koji su najbučniji, najuvredljiviji i najprovokativniji su oni koje algoritmi promoviraju, dok glasovi razuma, nauke i činjenica ostaju postarni.

Šefica Političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH Elisabet Tomasinec je napomenula da je govor mržnje oduvijek bio prisutan u svim društvima, ali su društvene mreže dale takvom govoru novi život i doseg zato je još važnije boriti se protiv govora mržnje, dezinformacija uz očuvanje slobode govora i slobode uopće.

Podsjetila je da je BiH aplicira za punopravno članstvu u Evropskoj uniji, a da bi napredovala na tom putu potrebno je da ispuni određene kriterije, a jedan od njih je usaglašavanje legislative s pravnom stečevinom EU u oblasti govora mržnje.

Većina govora mržnje u BiH odnosi se na naslijeđe iz rata kao što su etnonacionalni narativi uključujući negiranje počinjenih ratnih zločina, a to je vrlo štetno za bh. društvo, navodi Tomasinec, i bilo kakve napore da se postigne mir u BiH.

Upoređenju s nekim drugim državama BiH je mnogo osjetljivija na takav govor i mnogo je manje otporna na takve pojave uz političke predstavnike koji aktivno koriste društvene mreže.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid MacDonald ocijenila je da činjenica da su gradonačelnici i načelnici, osobe koje trenutno obnašaju tu dužnost odlučili u ovakvim vremenima potpisati sporazume, znači mnogo za BiH i takvo vodstvo je nešto što građani traže.

Napomenula je da je upravo govor mržnje temelj podjele društva te je od izuzetne važnost za budućnost BiH, naglašavajući da UNESCO ove prakse želi primijeniti i u drugim državama svijeta.

Predstavnik UNESCO-a Andrea Cairola je kazao da ova organizacija mnogo radi na promociji edukacija u digitalnom smislu uključujući i medijsku pismenost zbog čega je ovaj projekt za njih od strateškog značaja

Naglasio je da projekat “Društveni mediji za mir”, usmjeren na jačanje otpornosti društava protiv govora mržnje i dezinformacija koje se šire na internetu uz promociju narativa o izgradnji mira na društvenim mrežama.

Izražena je nada da će ostali načelnici i gradonačelnici slijediti njihov primjer, kao i političari na kantonalnim, entitetskim i državno nivou u čemu će im UN pomoći i biti na raspolaganju.