Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije. Pravo na ovu pomoć, usljed inflatornog rasta cijena, ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu.

Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu. 

Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti do maksimalno šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.768 KM. Također, pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom. Pravo na isplatu pomoći imaju svi zaposlenici koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (naprimjer, odluka, pravilnik) kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslovi isplate, a bez diskriminacije na bilo koji način. Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos, poslodavac koji pomoć isplaćuje u više tranši nema obavezu isplate preostalih tranši zaposleniku nakon prestanka radnog odnosa. Određeno je i da se pojedinačni akti koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava obavezno se donose u pisanom obliku. 

Poslodavac je dužan, do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili dijela pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava FBiH je dužna zbirne podatke iz ovog izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Podatke o ukupno isplaćenoj pomoći, u skladu sa ovom uredbom, Porezna uprava je dužna dostaviti Ministarstvu do 15. februara 2025. godine. Na osnovu ovih podataka, Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći u skladu sa ovom Uredbom.  

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a prestaje važiti 31.12.2024. godine. 

Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflatornog pritiska uzrokovanog i vanjskim i internim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. Sa aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećanje socijalne pravde posebno uzimajući u obzir zaposlene sa najnižim primanjima. 

Prema podacima od Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba razmatrati i sa aspekta poslodavaca i to sa više strana. Prvenstveno, treba imati u vidu da će poslodavci imati priliku kroz ovu Uredbu pomoći svojim zaposlenicima, a bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera doprinijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije radnika. 

Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a posebno se to odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te se Uredba treba posmatrati u cjelokupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere u kombinaciji sa investicijskim ciklusom u polju prometne povezanosti imaju cilj generirati veći ekonomski rast Federacije BiH. 

Navedeno je da sa propisanom pomoći svaki radnik može dobiti do 2.768 KM u periodu važenja  Uredbe, što iznosi 461 KM na mjesečnom nivou. Potpuna primjena ove uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje zaposlenik primi putem transakcijskog računa bude iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Ovom Uredbom, Vlada FBiH omogućava, ali ne propisuje obavezu, da poslodavci svojim zaposlenicima isplate novčanu pomoć, priopćeno je iz Vlade FBiH. 

Realno, vrlo malo poslodavaca u privatnom sekotru će 'iskoristiti' ovo 'pravo'. Uopće nije tajna da ogroman broj poslodavaca namjerno krši prava radnika na sve moguće načine kako bi ostvarili ekstra profiot za sebe, a taj segment Vlada ne tertira gotovo nikako. U većini slučajeva radnici koji su prijavljeni na federalni 'minimalac' vrši se kršenje zakona, jer se dio novca isplaćuje 'na crno'. Vlada to itekako zna, ali uglavnom ignorira taj problem. Ova najnovija uredba dobro će doći isključivo radnicima u javnom sektoru, uglavnom stranačkim uhljebima, koji će nesumnjivo dobiti ovu 'pomoć'.