Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Jedna od velikih političkih priča u Bosni i Hercegovini tijekom ove godine bile su plaće. Nove vlasti obećavale su 'vrda i doline' ukoliko zauzmu pozicije moći, obećavale su neviđeni standard za obične smrtnike, nikada lakše zapošljavanje i štošta još. Godina je na izdisaju, a od obećanja je ostalo – ništa.

Niti ima podizanja minimalne plaće, niti su prosječne u značajnoj mjeri rasle, po životnom standardu smo uz Albaniju na samom europskom dnu, po poreznim opterećenjima gospodarstva i radnika pak pri europskom vrhu. Kada ovome dodamo nastavak demografskih problema slika tragikomedije zvane BiH je potpuna.

Plaće u BiH

Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za listopad 2023. godine iznosila 1.285 maraka, što pokazuje nominalni rast za 1,6 posto, i realno je veći za 1,5 posto u odnosu na rujan 2023.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2023. u odnosu na listopad 2022. nominalno je viša za 11,1 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je bio veći za 8,8 posto.

Međutim, mnogo važniji indikator pravog stanja na tržištu rada jeste medijalna plaća, koju naša država uopće niti ne mjeri. A zbog čega je upravo ovaj indikator značajan vidjeti ćemo ukoliko pogledamo prosječne plaće po sektorima. Naime, uvjerljivo najviše naših žitelja radi u sektorima prerađivačke industrije i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, a plaće se tu i dalje mizerne. U prvoj je prosječna plaća 883 marke, u drugoj 866 maraka.

Ukoliko znamo da je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj oko tri tisuće maraka ne treba posebno niti naglašavati kako žive obitelji od kojih dva člana obitelji rade u jednoj od ove dvije brašne (nije rijetkost da u jednoj obitelji samo jedan član radi).

Nadalje, u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova prosječna plaća je 975 maraka, građevinarstva 813 maraka, prijevoza i skladištenja 991 maraka, djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 730 maraka, građevinarstva 813 maraka, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 918 maraka, umjetnost, zabava i rekreacija 883 marke.

Ukoliko bi u našoj zemlji iz jednadžbe izbacili političke (kvazi)elite i vojsku njihovih uhljeba vidjeli bi kako je stanje s plaćama alarmantno. Ne zaboravimo kako bh. političari imaju najviše plaće u Europi ukoliko ih mjerimo s prosječnim plaćama u zemlji (one su i sedam, osam puta veće od prosječne plaće).

Lažna obećanja i populizam

Ukoliko su predstavnici sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS) kada su tvrdili kako dolaze bolja vremena mislili na sebe i vojsku svojih uhljeba, bili su apsolutno u pravu. Na kraju krajeva, jedna od prvih odluka novih državnih vlasti bila je povećanje vlastitih plaća. Međutim, ukoliko su mislili na obične smrtnike, onda je to bila samo još jedna neistina.

Nakon što su u vodu pala sva obećanja oko povećanja plaća od 1. siječnja 2024., federalne vlasti su se nastavile baviti populizmom kako bi zamazale oči i prikrile neispunjena obećanja (omogućili su isplatu dvije plaće radnicima bez poreza do polovice iduće godine).

A populizam i demagogija neće spasiti našu ekonomiju, koja je prema apsolutno svim pokazateljima u jako teškom stanju, a neki ekonomski stručnjaci ne isključuju niti mogućnost recesije. Ne zaboravimo kako je u jeku svih tim problema federalna vlast gospodarstvenike i žitelje počastima poskupljenima plina i električne energije.