Piše: Dragan Bradvica

Recesija stoljeća prošle godine poharala je cijeli svijet i glavni prioritet uz zdravstveni sektor jeste da se tijekom 2021. i 2022. stvari najprije vrate tamo gdje su bile prije pandemije ali i punim jedrima krene ka rastu.

Sve države na svijetu rade strategije, planove i analize kako do toga doći te koliko će im rast trebati u ovoj godini kako bi se otvarala nova radna mjesta, povećavale plaće, investicije itd. Istini za volju, i Bosna i Hercegovina, entiteti i niže razine vlasti rade određene analize i usvajaju strategije ali veliko je pitanje je li to rade samo zbog javnosti i da lijepo izgleda na papiru ili se radi o dokumentima baziranim na realnim podacima i statistikama.

Naime, razloga za sumnju je niz a najveći taj što su nas vladajući mjesecima uvjeravali kako će pad BPD-a biti oko pest posto da i se pokazalo kako će on biti čak duplo veći – između 9,5 i 10 posto. A i međunarodne institucije sve češće upozoravaju kako nam nema pomoći ukoliko krili i frizirali statističke podatke i ona na osnovnu njih radili strategije.

Kretanje u obrnutom smjeru

BiH je tijekom prošle godine ušla u velike probleme te se značajno povećao broj nezaposlenih, samim time i razina siromaštva, brojni gospodarstvenici su morali zatvoriti svoje biznise ili pak smanjiti proizvodnju.

Odgovor države na to jeste permanentna politička kriza, nevoljkost za provođenje reformi što će nas koštati milijardi maraka namijenjenih za oporavak gospodarstva, kupovanje službenih automobila, 'nabijanje' troškova telefona, putovanja, reprezentacije…

Sve to nas dodatno vraća unatrag i izazva revolt javnosti. A kako i u reformama idemo u obrnutom smjeru svjedoči i posljednji primjer vezano za veće namete za obrtnike koji su i bez njih na rubu opstanka. Umjesto da se ide na rasterećenja gospodarstva i rada, na tome se ne radi i ako znamo da u ovoj zemlji ne postoji vladavina prava jasno je kako je vrlo teško očekivati neki značajniji oporavak.

Nažalost, kada tome dodamo kako se, barem kako se čini u javnosti, i one malobrojne strategije i planovi rade na osnovu frizirane statistike tako da nas to neće dovesti nikuda. Udruženja poslodavac, sindikati kao i NGO sektor već godinama također upozoravaju na sve ove anomalije, nude konkretna rješenja ali i njihovi vapaji do sada nikada nisu pali na plodno tlo.

S obzirom na sve to, čini se kako možemo itekako biti zadovoljni ukoliko ove godine imali vrlo mali rast ekonomije, da on nešto ubrza u 2022. a tek da polovicom ili krajem 2023. dođemo na stanje u kojem smo bili prije pandemije.

Oporavak EU

Ono što svakako može biti jako pozitivno i za bh. ekonomiju jesu kretanja u EU i regiji. Tako bi Hrvatska i Srbija ove godine trebale rasti po vrlo solidnim stopama a optimizma ima i unutar cijele Unije.

Tako dužnosnici EU predviđaju ekonomski oporavak unutar europskog bloka do sredine 2021., pod uvjetom da se nastavi napredak u borbi sa pandemijomkoronavirusa. U kvartalnom izvješću koji je objavljen prošlog tjedna, Unija je iznijela očekivanje da rast ove godine bude 3,7 posto i malo veći sljedeće godine. Navodi se ekonomsko usporavanje, koje je započelo krajem 2020., kako su zemlje počele da ponovo uvode restriktivne mjere, uslijed novog talasa infekcija koronavirusom.

- Ekonomski rast trebalo bi da se nastavi u proljeće i da uhvati zamah na ljeto, kako budu napredovali programi cijepljenja, a mjere suzbijanja virusa polako počnu da se ublažavaju, navodi se u izvješću. Nadati se kako će uistinu tako i biti, kako će se život već ove godine u Uniji početi vraćati u normalno stanje, samim time i ekonomija a da će sve to podići i nas prema oporavku. Jer to očekivati od bh. političara bilo bi iluzorno.