Kiša koja ne prestaje, bujica i zaglušujuća buka kotrljajućeg kamenja, dijelovi su sjećanja 21-godišnje Amine Imamović na oktobarsku noć u Donjoj Jablanici, u kojoj je izgubila devet članova porodice, piše Slobodna Evropa.      

Bujične poplave pokrenule su, početkom oktobra prošle godine, klizište u Jablanici, gradiću na jugu Bosne i Hercegovine.  

Niz vododerinu se na selo sručila gomila stijena, ostavljajući iza sebe 19 žrtava i kuće u ruševinama.
 

"Tu noć sam probudila roditelje. Blato nam je ušlo u kuću i nismo mogli otvoriti vrata. Bili smo u šoku. Čulo se to neprestano tutnjanje, kao kada prolazi voz", prisjeća se Amina u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.

S roditeljima je kroz prozor uspjela pobjeći iz kuće i sklonište pronaći u obližnjoj šupi. O svemu što se kasnije događalo, Aminina sjećanja danas su maglovita i ispresijecana.
 
"Munja je na sekundu obasjala selo i mama vikne da nema komšijine kuće. Babo kaže da je to nemoguće, jer gdje će otići kuća. Kad je ponovo bljesnulo, izgledalo je kao da je pao snijeg, jer sve je bilo bijelo od kamena. Stotinu misli mi je prolazilo kroz glavu. Da je smak svijeta, da ćemo umrijeti i da je to kraj", kaže Amina.
 
Vodena bujica ostavila je u selu tragove bijelog kamena, koji se dokotrljao iz ilegalnog kamenoloma, udaljenog oko pola kilometra od kuća.

Nakon stradanja, Tužilaštvo u Mostaru otvorilo je istragu koja bi, među ostalim, trebala utvrditi da li je i kamenolom doprinio tragediji. No, rezultati do danas nisu zvanično objavljeni.

Tužilaštvo je krajem septembra saopćilo da je u završnoj fazi istraga protiv firme iz Jablanice, koja je upravljala kamenolomom, te četiri osobe, zbog sumnje u niz krivičnih djela povezanih s katastrofom u Donjoj Jablanici.

U fokusu istrage je kamenolom u sastavu jablaničke firme "Sani", u vlasništvu Dženana Honđe, te uloga inspekcija i drugih nadležnih službi u mogućim propustima koji su prethodili nesreći, saopćilo je kantonalno Tužilaštvo.
Obdukcijama tijela žrtava prethodno je utvrđeno da je smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupila  uslijed gušenja zemljom  i sličnim sadržajem.
 
Amina je u bujici izgubila devet članova porodice, čije su kuće u susjedstvu potpuno uništene.

"Tetku, tetka, strinu, daidžu, njihovu djecu... Sve podsjeća na njih. Odem, sjednem na stepenice gdje smo svaku noć bili. Sjećam se svakog detalja. Tetke na prozoru, kad me zove na kafu... Bili smo baš vezani i nismo mogli dva dana jedni bez drugih", kaže Amina.
 
Zidovi njene porodične kuće su popucali, ali je izdržala pod bujicom i stijenama koje su zatrpale dijelove sela. No, u njoj danas niko ne stanuje, jer se, kako kaže Amina, nalazi u tzv. narančastoj zoni i nije sigurna za život.

Otkako je nakon poplava evakuirana iz kuće, Aminina porodica do danas stanuje u privremenom smještaju u Jablanici, koji su im ustupili poznanici. Nadaju se skorom preseljenju u kuću koja je u izgradnji.
 
"Često dolazim ovdje. Što kažu, moja kućica moja slobodica i gdje god odem tu mi je najljepše. Kuću je napravio dedo i sutra bih se vratila, ali šta ću kad tu nemam više najmilijih", ističe ona.

Godinu od poplava, mještani Donje Jablanice koji su ostali bez domova čekaju na izgradnju novih kuća. Zahvaljujući novcu koje su donirali građani BiH,  20-ak kuća na tom području gradi humanitarna organizacija Pomozi.ba.
Mještani koji su pak ostali u svojim domovima, do danas čekuju na obnovu sela i saniranje kamenoloma, strahujući da bi nove padavine mogle pokrenuti preostali kamen u klancu iznad naselja.

"Vidim da im je teško. Jezivo je da ujutro, kad krenu na posao, gledaju u mjesta gdje više nema  kuća. Imali su ritual da navečer prošetaju, da se popije kafa sa komšijama. Sada, kad počne padati kiša zavlada strah", kaže Amina.
 
Brojne kuće u Donjoj Jablanici i danas su iscrtane crvenim simbolom X, kojim su nakon poplava označavani domovi, čiji stanovnici su evakuirani.
 
"Čitav dio ispod nadvožanjaka imao je X, jer je kod džamije bilo to jezero i bile su u opasnosti. Na mojoj nije bilo nikave štete, ali i na njoj je X, jer smo morali izaći. Ljudi su se poslije vratili", kaže jedan od mještana.    

U mjesecima nakon tragedije u Donjoj Jablanici, održano je nekoliko protesta, kada su stanovnici zatražili procesuiranje odgovornih, poručujući da su nezadovoljni odgovorom vlasti i pomoći u sanaciji štete.

I  grupa studenata "Hoće l' ta promjena" organizirala je proteste ispred zgrade Parlamenta BiH u Sarajevu, zbog stanja u kojem se nalaze stanovnici pogođeni poplavama.

Amina kaže da mještani do danas nisu osjetili značajniju podršku države.

"Općina radi šta je u njenoj moći, ali ne znam da je država išta pomogla. Došli su da se uslikaju i otišli, zaboravili na ovo", kaže ona.

Tri mjeseca nakon poplava, donacijama je obnovljena oštećena željeznička pruga na tom području, a prethodili su protesti mještani koji su zahtjevali bržu sanaciju.

O uzrocima stradanja, istrazi koja još nije rezultirala optužnicama, te načinu na koji su insitucije odgovorile na bujične poplave, danas tek rijetki stanovnici Donje Jablanice žele javno govoriti.

Jedan od mještana, koji je za RSE govorio pod uvjetom da ostane neimenovan, kazao je da su stanovnici Donje Jablanice pozivani da daju iskaz u Tužilaštvu, ali da osim toga nemaju više informacija o procesu.

On, također, kaže da, izuzev Općine, mještani, nakon poplava, nisu mogli mnogo računati na druge nivoe vlasti.
"Kamenolom nije osiguran. Ništa nije rađeno i imate nekih 500 metara kanala od kamenoloma do prvih kuća. Izgradnju brane, koja bi ih zaštitila, najviše spominju ljudi koji ovdje žive. Ko je ostao bez kuće, naravno da želi da dobije novi dom", kaže on.

U mjesnoj zajednici kažu da je Općina radila na izradi projekta izgradnje brane, između Donje Jablanice i obližnjeg brda sa koga se prije godinu sručilo kamenje.

No, tvrde radi se o investiciji za koju će biti potrebno više od sedam miliona maraka i koja neće biti moguća bez podrške viših niva vlasti.

Osim Donje Jablanice, koja je najaviše stradala, poplave su 4. oktobra prošle godine pogodile i Konjic, na jugu zemlje, te Fojnicu i Kreševo u srednjoj Bosni. Poginulo je ukupno 27 osoba, dok je šteta procijenjena na više od 138 miliona eura.