Nakon ljetne pauze nedavno su s radom započeli vrtići u Gradu Mostaru. Bez obzira na poboljšanje stanja i činjenicu da su mjere koje se odnose na suzbijanje COVID-a 19 manje prisutne u institucijama i ustanovama, u vrtićima su neke i dalje na snazi.

Tako, primjerice, roditelji još uvijek ne mogu i ne zalaze u vrtićke prostore, a djeci koja imaju bilo kakve probleme zaraznog tipa, zabranjen je dolazak među ostalu djecu.

Zanimljiv je podatak da je 95 posto djece upisano za cjelodnevni boravak u vrtićima, što je itekako zahtijevno za osoblje, dok je dio djece i ovoga puta na čekanju zbog ograničenih kapaciteta.

Djeca na čekanju

- Na čekanju je ostalo 50 djece jasličkog i 26 djece vrtićkog uzrasta, kaže ravnateljica JU Dječji vrtići Moistar - Danijela Kegelj, ponavljajući da su organizacijski problemi i ove godine isti kao i prošle, te da se odnose na nedostatak stručnog kadra, odnosno asistenata koje je županijska vlast davno osigurala školama, ali ne i predškolskim ustanovama. Potrebe su svake godine sve veće.

- Nedostaju pedagozi, psiholozi, logopedi... Imali smo u prošloj godini 34 djece s izrazitim razvojim poteškoćama, ali ne i dovoljni asistenata. Prošle godine smo, također, imali više od 250 upisanih dječaka i djevojčica s jezičnim i govornim odstupanjima i problemima u komunikaciji, navodi Kegelj.

Uzroci su različiti, od ekranizacije, preko brzog načina života, pa do manjka komunikacije. Komunikacijska sredstva dostupna mališanima doprinijela su da su manje komunikativni, a sve je više onih kojima je prvi jezik engleski, a ne maternji. 

- Što se tiče mobitela - djeca su optetrećena i uzbuđena ako im uskratite takvu vrstu pomagala i onda smo u začaranom krugu, kaže Kegelj.

U šest vrtića u sklopu Javne ustanove, na 460 djece zaposlen je tek jedan logoped. Kvalitetan i temeljit pristup na tako veliki broj od strane jednog logopeda, smatra Kegelj, nije izvodiv.

- Imate muke - kome pružiti tretman, jer ako budete sa svima radili ništa nećete postići. Ranije je postojalo opravdanje da nermamo kadra, ali sada imamo mlade ljude na Zavodu za zapošljavanje, dodaje.

Inicijative

Stalno zaposlenje u HNŽ-u ima tek pet logopeda. Dva u 12 vrtića, i tri u Centru za psihofizičke i govorne poteškoće djece i adolescenata, koji djeluje pri Domu zdravlja Mostar. U evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje HNŽ-a nalazi se 17 logopeda.

Inicijativu za njihovim zaposlenjima, u Gradskom vijeću Mostara nedavno je uputila Nataša Jekić - Goluža. Istu inicijativu u Skupštini HNŽ-a sa zahtjevom da se logopedi zaposle u školama pokrenula je HDZ-ova zastupnica Julineta Jurić.

- Svako treće dijete zahtjeva logopedsku intervenciju i sama ta činjenica govori da bi hitno trebali riješiti taj problem i uposliti stručne suradnike predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i samim tim bi sutra smanjili broj odraslih osoba s poteškoćama i pripremili bi ih za tržište rada, navela je.

Roditelji uglavnom ne žele javno govoriti o ovom problemu, no liste čekanja od tri do pet mjeseci čine ih bespomoćnim, jer je rana intervencija i kontinuiran logopedski tretman ključ pružanja logopedskih usluga. Na kraju dodajmo i kako je psihologinja u Dječjim vrtićima Mostar u svom istraživanju došla do zaključka da pandemija nije ostavila traga na djecu mlađu od četiri godine, dok je kod onih starijih prisutan manji strah i mnogo nejasnoća.

H. Ž.