Za demografski oporavak možda će trebati desetljeća
Govoreći o prošlotjednoj odluci Vlade Federacije BiH da se krene u izradu Strategije demografskog razvoja i oporavka, ekonomski stručnjak Faruk Hadžić iznio je stav da BiH nema druge nego do demografskog uspona doći boljom ekonomskom politikom, što je proces kroz koji mora aktivno ići.
- Zakasnili jesmo, jer je tu mjeru trebalo poduzeta prije 15 godina, smatra Hadžić koji je obrazložio kako danas osjećamo sve probleme i posljedice nedonošenja važnih odluka i ozbiljnog bavljenja pitanjem demografije.
- Ne treba očekivati da se problem demografije može riješiti za nekoliko godina. Trebat će proći desetljeća da dođemo do faze kada možemo očekivati prve pozitivne učinke demografskih promjena, ukazao je ali i dodao da ima mjesta za optimizam te da treba raditi sustavno, a ne očekivati da se problem može riješiti za godinu dana. Hadžić kao primjer navodi pronatalitetnu politiku, koja je jedan od strateških ciljeva a za koju, da bi dala neki pozitivni rezultat, treba proći 20 do 25 godina.
Kontrolirani uvoz radne snage
- Ako imamo kao rezultat takve mjere rađanje djece, to će dijete, pod uvjetom da ostane u BiH, tek za 20-25 godina ući na tržište rada, pojašnjava Hadžić i u tom kontekstu ističe da je problem nedostatka radne snage već prisutan i da poslodavci traže uvoz radne snage. S
toga će, ukazuje on, vlast morati, u političkom smislu, donijeti i neke teške odluke ako se želi ostvariti veći stupanj ekonomskog razvoja narednih godina.
- Kada nemate dovoljno radnika, ne možete pokrenuti ni više ekonomskih aktivnosti. Ne znače vam onda ništa ni izravna strana ulaganja jer nemate radnika koji će raditi. Zato vlasti moraju razmisliti i o drugim strateškim pravcima, poput kontroliranog uvoza radnika i veće suradnje s dijasporom kroz izradu programa koji će voditi tome da se naši ljudi vraćaju u zemlju, navodi Hadžić, prema čijim riječima postoji i poseban segment kojem treba posvetiti pozornost, a to je veliki broj neaktivnih osoba koje mogu ući na tržište rada pod određenim stimulacijama.
O fiskalnoj reformi
Kad je riječ o setu fiskalnih zakona, čije donošenje je najavljeno do kraja godine, ovaj ekonomski stručnjak ističe da se radi o najozbiljnijoj reformi poreznog sustava do sada ali i napominje da se o njoj govori gotovo deset godina. No, kako je istaknuo, sada je moramo i provesti.
- Kada uspoređujete, npr., listopad ove te listopad 2019. godine, Federacija BiH ima u razlici ukupan broj novozaposlenih 4.000 do 5.000 više. U zadnjih četiri-pet godina, bez obzira na pandemiju korona virusa, nemamo novi broj radnika koji doprinose ekonomiji, ukazao je Hadžić, te zaključio da će porezna reforma rasteretiti rad i plaće, što će neposredno dovesti do njihova rasta, a time i otvoriti mogućnosti da se uspori iseljavanje i pruži priliku za brži ekonomski oporavak.