Primjerice, 2013. godine imali smo 388.676 penzionera s prosječnim penzijama od 346,53 KM, a zaključno sa 2021. godinom je 429.545 pripadnika ove populacije s prosječnim penzijama od 427, 50 KM, dok je prosječna samostalna penzija 489,5 KM.  Samo taj pokazatelj dovoljno govori koliko je Vlada FBiH uspjela konsolidirati ovu oblast u posjednijih nekoliko godina i donijeti stabilnost da i pored tolikog povećanja broja penzionera, imamo ipak vrlo osjetno i povećanje iznosa penzija, zaključio je Spahić.

U periodu od 1. marta 2018., kada je počela primjena novog Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) u Federaciji BiH, pa do 31.12.2020. godine, visina prosječne penzije porasla je za 15,24 posto, dok je, usljed dodatnih vanrednih povećanja, najniža penzija rasla za 17,17 posto. Izjavio je to za Fenu Emir Hodžić, šef Odjeljenja za aktuarstvo u Zavodu PIO/MIO FBiH.  

Inače, prema zvaničnim statističkim podacima, za isti period penzije su porasle više u odnosu na porast plaće koje su rasle za 11,1 posto.

Odmah na početku primjene novog Zakona o PIO, izvršeno je jednokratno povećanje penzija u cilju ispravljanja nepravde prema dijelu penzionera. Tako je tada 10 posto povećana penzija za one koji su se penzionisali do 31. jula 1998. godine, a pet posto za one koji su u penziju otišli od 1. augusta 1998. do 31. decembra 2007. godine.

-Od donošenja novog Zakona o PIO, izvršena su tri redovna usklađivanja, odnosno povećanja penzija, kako je to i propisano. U 2018. godini to povećanje iznosilo je 3,5 posto, isto koliko i u 2019. godini, a u pandemijskoj 2020. penzije su povećane za 2,8 posto. Pored tih redovnih, u cilju poboljšanja socijalnog statusa korisnika najniže penzije, izvršena su i njihova dva vanredna usklađivanja. To je bilo 2018. za 3,1 posto, a 2019. Za 3,2 posto. Tako je došlo do povećanja i prosječne i najniže penzije, pa je prosječna prije novog Zakona o PIO iznosila 371,59, a najniža 326,17 KM, dok je nakon njegove primjene, primjerice, u septembru 2021. godine prosječna penzija bila 428,22, a najniža 382,18 KM, kazao je Hodžić.

Dodatno je pojasnio da trenutno prosječna samostalna penzija iznosi 489,5 KM. To su penzije koje su ostvarene isključivo po osnovu staža ostvarenog u FBiH. 

-Nadalje, zbog negativnih indikatora izazvanih pandemijom koronavirusa u 2020. godini, odnosno negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indexa potrošačkih cijena, prema zakonskoj formuli u toku 2021. godine nije bilo moguće izvršiti redovno usklađivanje penzija, dodao je Hodžić.

Također, nije postojala mogućnost niti vanrednog usklađivanja, zbog zakonske formule koja je uslovljavala kako vanredno usklađivanje može biti izvršeno ako BDP raste u prethodne dvije godine uzastopno. Ipak, ukazala se potreba da se ponovno doradi Zakon o PIO, tako što je predloženo da to bude jedna godina rasta BDP-a. Ove izmjene su u decembru prošle godine usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a nakon urgencije federalnog premijera Fadila Novalića, konačno su uvršene i u prijedlog dnevnog reda ovosedmične sjednice Doma naroda. 

-Kako su svi ekonomski pokazatelji u 2021. godini rasli, tako su se stekli uslovi i da u 2022. godini idemo na redovno i vanredno usklađivanje penzija, samo novi prijedlog mora usvojiti i Dom naroda. No, iako nije bilo zakonske mogućnosti redovnog i vanrednog povećanja penzija u 2021. godini, imajući u vidu povećanja cijena, Vlada FBiH je osigurala da u 2021. penzioneri dobiju dva puta jednokratne pomoći. Prva je isplaćena u julu 2021. i to po 120 KM za one čija su primanja 478,91 KM, a po 100 KM za one koji primaju više od tog iznosa. Drugi put u 2021. jednokratna pomoć isplaćena je penzionerima u decembru i to po 50 KM, istakao je Hodžić, potvrđujući da će ovogodišnje redovno usklađivanje, odnosno povećanje penzija uslijediti 15. aprila.

Također, u razgovoru za Fenu, Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast PIO, napomenuo je da su ove zakonske reforme o PIO, kao i one koje se u četvrtak 17. februara, trebaju naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta, donesene u partnerstvu Vlade Federacije, resornog ministarstva i Zavoda PIO, sa predstavnicima penzionera. Spahić je potvrdio da je 2015. godine, kada je aktuelni saziv Vlade FBiH stupio na dužnost, zatečen dug za PIO veći od 100 miliona KM, kada su penzioneri na isplate svojih primanja čekali i do 20. u mjesecu.

-Međutim, aktuelna Vlada FBiH je u saradnji s penzionerima napravila veliku reformu PIO sistema, koja je omogućila, prije svega, redovnost isplata, stabilnost i likvidnost Fonda PIO te konstantan rast penzija. Zahvaljujući novom Zakonu o PIO, Fond od 2020. godine posluje putem trezora, odnosno penzije se isplaćuju iz federalnog budžeta što je dovelo do dodatne sigurnosti, jer je Federacija garant isplata. Također, Zakonom o izvršenju budžeta FBiH, isplata penzija je stavljena u vrh prioriteta i one se isplaćuju do svakog 5. u mjesecu, istakao je Spahić.

Sve to uspjelo se, kako kaže, uprkos vanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom, ali i stalom rastu broja penzionera.

-Primjerice, 2013. godine imali smo 388.676 penzionera s prosječnim penzijama od 346,53 KM, a zaključno sa 2021. godinom je 429.545 pripadnika ove populacije s prosječnim penzijama od 427, 50 KM, dok je prosječna samostalna penzija 489,5 KM.  Samo taj pokazatelj dovoljno govori koliko je Vlada FBiH uspjela konsolidirati ovu oblast u posjednijih nekoliko godina i donijeti stabilnost da i pored tolikog povećanja broja penzionera, imamo ipak vrlo osjetno i povećanje iznosa penzija, zaključio je Spahić.