Piše: Dragan Bradvica

Tema koja se u politici u Bosni i Hercegovini vrlo rijetko čuje jeste obrazovanje. Ništa čudo ukoliko znamo kako su političke (kvazi)elite sve u ovoj zemlji podredili osobnim i stranačkim interesima pa tako, nažalost, i obrazovanje.

To pak znači u najboljem slučaju stagnaciju, a u mnogim dijelovima i pad. Brojni domaći stručnjaci na to godinama upozoravaju, međunarodne institucije isto tako, PISA i TIMSS testovi su pokazali otužnu sliku današnjeg bh. obrazovanja, poslodavci jasno daju do znanja kako srednje i visoko obrazovanje u dobroj mjeri ne prati potrebe tržišta i kadrovi koje 'izbacuju' ne zadovoljavaju sve tržišne potrebe.

Ništa od toga za političare nije bio alarm za uzbunu, nego upravo suprotno – 'politička šapa još više stišće', kadrovira i kroz svoje kadrove obrazovanje vidi samo kao nastavak indoktrinacije… Oni koji i iz ovog uvelike nakaradnog sustava izađu kao vrhunski stručnjaci, većinom su već u inozemstvu.

Milijarde za obrazovanje

Ono što je zanimljivo, ulaganja u obrazovanje u našoj zemlji su gotovo na razini Europske unije ako promatramo postotak BDP-a koji ide u obrazovanje. Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o izdacima za formalno obrazovanje u BiH u referentnoj 2019. godini, dobivene na temelju provedenog istraživanja financijske statistike obrazovanja.

- Javni izdaci za formalno obrazovanje u BiH u 2019. iznosili su milijardu i 410 milijuna maraka ili 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni, privatni izdaci i sredstva iz inozemstva za obrazovne ustanove u 2019. iznosili su milijardu i 550 milijuna maraka ili 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovne ustanove, javni izdaci bili su 90,9 posto, privatni izdaci 8,7 posto, a 0,4 posto bila su sredstva iz inozemstva. U strukturi ukupnih izdataka za obrazovne ustanove, izdaci  za predškolsko obrazovanje sudjelovali su sa šest posto, osnovno obrazovanje 49 posto, srednje obrazovanje 23 posto i visoko obrazovanje 22 posto, stoji u priopćenju.

Potrošnja za obrazovanje na razini EU je primjerice 2017. iznosila 4,6 posto BDP, a od zemalja s kojima se BiH ne tako davno mogla mjeriti izdvajanja u Hrvatskoj su bila 4,7 posto, Rumunjskoj tri posto, Bugarskoj četiri posto, Slovačkoj 4,2 posto, Poljskoj i Mađarskoj po 5,2 posto.

'Zemlja znanja'

Prema tome, u BiH se u obrazovanje ulaže slično kao i u EU (naravno da u zemljama Unije ide znatno više novca jer im je BDP veći i samim time i početna baza po kojoj se mjere ulaganja) i s te strane ne može se kazati kako je najveći problem novac.

Naravno, s druge strane postoje istraživanja koja pokazuju kako u istraživanja i razvoj ulažemo tek 0,2 posto BDP-a, dok najrazvijenija države Europe za ove svrhe ulažu više od tri posto BDP-a i ta ulaganja iz godine u godinu rastu.

A čak je i političkim (kvazi)elitama više nego jasno kako male države mogu biti ekonomski uspješne samo ako su 'zemlje znanja'. Ljudski kapital je ono što je najvažnije za BiH ali se čini kako se radi sve da se i taj kapital sasječe u korijenu. S obzirom na političku, ekonomsku i moralnu propast ovog društva malo koga mogu iznenaditi to što ćemo vrlo brzo postati država u kojoj će živjeti tek umirovljenici i uhljebi.