Bosna i Hercegovina je u prošloj godini platila penale za neangažirana sredstva međunarodnih kreditora u iznosu od 7,28 milijuna maraka, pokazuju podaci iz izvješća Ministarstva financija i trezora BiH, izvještava Indikator.ba. Više od polovine iznosa penala plaćenog u 2019. godini odnosi se na kredite koji su ugovoreni sa Europskom bankom i obnovu i razvoj. Iznos ležarine isplaćen za odobrena a neangažirana sredstva EBRD-u je 3,76 milijuna maraka, od čega se najveći dio, 1,83 milijuna maraka, odnosi na projekt popravke cestovne infrastrukture nakon poplava iz 2014., a koji realizira poduzeće Ceste FBiH. U dva slučaja riječ je o penalima koji se plaćaju za Koridor Vc - jedan u iznosu od 708 tisuća maraka, a drugi 457 tisuća maraka. Između ostalog, potrošili smo 393 tisuće maraka za projekat regionalnog vodovoda Plava voda, čija se realizacija otegla kroz godine. Značajan iznos penala BiH je platila Njemačkoj razvojnoj banci KfW, u iznosu od 1,34 milijuna maraka, i to najviše za projekte u energetskom sektoru. Najveći iznos od 489 tisuća odnosi na projekat Pumpne HE Vrilo, 296 tisuća maraka plaćeno je za neblagovremenu realizaciju projekta VE Podveležje, a 293 tisuća maraka za Vjetropark Hrgud. Svjetskoj banci - međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (WBIBRD) isplatili smo 984 tisuća maraka, od čega se više od polovice, odnosno 465 tisuća maraka odnosi na projekat jačanja bankarskog sektora. Za projekt modernizacije putnog sektora u BiH plaćeno je 265 tisuća maraka, a za projekat podrške zapošljavanju 169 tisuća maraka. Na kraju, BiH je platila penale i Međunarodnom monetarnom fondu u iznosu od 1,19 milijuna maraka, a kompletan iznos se odnosi na EEF prošireni trogodišnji aranžman koji ističe u rujnu ove godine.
Javni dug BiH na kraju prošle godine iznosio je 11,2 milijardi maraka, od čega se na vanjski dug odnosi 8,1 milijardi, a na unutrašnji dug tri milijarde maraka. Sudjelovanje javnog duga u bruto društvenom proizvodu u 2019. iznosilo je 31,69 posto.