Što su dogovorili Merkel, Schmidt i Inzko u Berlinu

Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba

Biviši i novi visoki predsjavnik u BIH Valentin Inzko i Christian Schmidt bili su u posjetu kancelarki Angeli Merkel. Njoj je očito stalo do toga da prije odlaska osigura uspješni nastavak započete Balkan inicijative, ovako je o ovom sastanku u Berlinu izvijestio Deutsche Welle. 

Međutim, sastanak Merkel-Inzko-Schmidt popratilo je šturo priopćenje iz Ureda njemačke kancelarke, no to nikako i ne znači da se i radilo o „šturom sastanku“. 

Značajan dio javnosti u BiH očekivao je konkretnije izvješće o konkretnijim koracima novog visokog predstavnika, a među njima i kakav će biti potez prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ali to je izostalo. 

S druge strane, mnogi su potpuno zanemarili i činjenicu da je na ovom sastanku, zajedno sa Schmidtom, nazočio i bivši visoki predstavnik Inzko, za pojedine političke aktere, od omiljenog i rado viđenog gosta na manifestacijama, sada možda čak omraženiji i od također jednog od bivših visokih predstavnika u BiH, Paddya Ashdowna.

Značajna simbolika

Međutim, a prema izvješćivanju DW-a, nema dvojbe o nastavku njemačke diplomatske inicijative prema zemljama zapadnog Balkana, pa i u ovim posljednjim tjednima rada ove vlade i posljednjim trenucima ere Angele Merkel koja nakon parlamantarnih izbora 26. rujna napušta političku pozornicu.

Iako i DW ističe zanimljivost da ni uoči, a niti nakon ovog susreta nije bilo uobičajene konferencije za tisak, u sastanku se vidi i velika simbolika.

-Nakon susreta je samo šturo priopćeno kako je Merkel Inzku zahvalila na 12-godišnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini a Schmidtu obećala punu podršku savezne vlada u obvaljanju ove 'važne međunarodne funkcije'. Kako je priopćio vladin glasnogovornik Steffen Seibert, „u središtu razgovora se nalazilo stanje u BiH te posebno reforme koje se tamo moraju provesti, a sve to 's pogledom na približavanje Europskoj uniji'. 

Više riječi nije utrošeno na ovaj posjet. No, treba kazati da je ovaj susret službeno najavljen preko Saveznog ureda za tisak (BPA) pa se iz toga može zaključiti da mu se pridaje određen značaj: Angela Merkel u tjednu u kojem se u Njemačkoj zahuktava predizborna kampanja za parlamentarne izbore krajem rujna, pored svih obveza kako na unutarnje tako i vanjskopolitičkom planu, nekoliko tjedana uoči, sada se može kazati, povijesnog silaska s vlasti, nalazi vremena primiti dvojicu političara za koje većina njemačkih građana nikada nije čula, piše DW.

Navodi se kako se time  šalje se poruka: nama je stalo do regije jugoistočne Europe, politika svake sljedeće savezne vlade, u kojoj će najvjerojatnije opet Merkeličina Kršćansko-demokratska unija (CDU) igrati važnu ulogu, bit će politika vanjskopolitičkog kontinuiteta, a to vrijedi i za zapadni Balkan i BiH.

Merkel: Puno posla na zapadnom Balkanu

Nakon summita u sklopu Balkanskog procesa početkom srpnja, njemačka kancelarka je gledajući unatrag rekla kako je od njezinog dolaska na vlast 2005. politika prema regiji zapadnog Balkana bila prožeta “usponima i padovima, svjetlom i sjenom”. 

“Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel i dodala “i puno posla”.

Kako nadalje piše ovaj njemački medijski javni servis, posao kancelarku čeka i za dva dana. Nova zanimljiva etapa vanjskopolitičkog truda njemačke kancelarke da osigura nastavak svojih aktivnosti je i odlazak u petak u Moskvu u oproštajni posjet. I

ako u kancelarskom uredu nisu htjeli ni negirati i potvrditi da će u Kremlju biti riječi i o ruskoj blokadi funkcije visokog predstavnika za BiH, za očekivati je da će se njemačka kancelarka potruditi da Moskva,, ako ne službeno, a ono barem na terenu, omogući rad Schmidtu i prešutno podrži njegove namjere da oživljavanjem reformskog procesa BiH pomakne s mrtve točke.

Izgledi za uspjeh ove misije nisu mali: Moskva treba Berlin koji je ostao među najpouzdanijim (ako ne i jedini) partnerima unutar, Rusiji vrlo važne, Europske unije. 

Putin Merkel mora biti zahvalan zbog suzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Bruxellesa naspram Kremlja. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh spašavanja plinovoda Sjevernog toka II kojeg je Berlin progurao uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske s kojom Njemačka također ima osjetljive odnose, piše DW.

Ništa „preko koljena“, ali sankcije nisu isključene

Neki politički analitičari u BiH već su izvijestili kako novi visoki predstavnik Christian Schmidt iz Berlinaima 'zeleno svjetlo' za smjenu tri najutjecajnija političara u BiH, Dragana Čovića – HDZ BiH, Milorada Dodika – SNSD i Bakira Izetbegovića - SDA, ali takvo 'prelamanje preko koljena' je malo vjerojatno.

No, kako se doznaje iz dobor obaviještenih izvora, to ne znači da sankcija ne bi moglo biti barem nekima od 'prozvanih' jer, kako se smatra, sva trojica lidera godinama ujednačeno i zajednički djeluju na destabilizaciji u BIH. Rezultati sastanka uskoro bi se mogli vidjeti u potezima novog visokog predstavnika u BiH.

Zasigurno i da će velika pozornost EU-a, međunarodne zajednice, pa tako i Njemačke, sada biti okrenuta prema novonastaloj situaciji u Afganistanu i zabrinutošću od novog vala izbjeglica, no to neće i značiti da je zapadni Balkan, pa tako i BiH, zaboravljen. 

No, možda će biti sve manje strpljenja za beskonačne blokade i nadmudrivanja domaćih političara.