Na čelu Posebnog odjela za ratne zločine od 2014. godine do danas, bili su  sadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić, a zatim po odluci glavne tužiteljice, tužitelj Izet Odobašić, nakon njega zamjenik glavnog tužitelja Milanko Kajganić a od srpnja ove godine, zajedno sa njim i zamjenica glavnog tužitelja Diana Kajmaković.

Tužitelji u BiH objavili su u četvrtak da će nastaviti profesionalno progoniti sve osumnjičene za ratne zločine, odbacujući kritike visokih dužnosnika u BiH i Hrvatskoj da neopravdano procesuiraju Bošnjake i Hrvate, prenosi HINA.

"Tužiteljstvo BiH će bez obzira na sve neprimjerene pritiske nastaviti raditi profesionalno i jednako prema svima", stoji u priopćenju.

Tužitelji kažu da time reagiraju na "neprimjerene izjave pojedinih dužnosnika", ali ne navode na koje točno političke pritiske misle. 

Ranije ovoga tjedna predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović optužio je glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić da neopravdano progoni prije svega Bošnjake, posebno bivše visoke časnike Armije BiH.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u četvrtak rekao da BiH "zasipa" Hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za "izmišljena djela" i dodao da će ih Hrvatska "zaštititi pod svaku cijenu".

Tužitelji tvrde da ne postoji praksa nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženika, ali ističu kako se veći dio podignutih opužnica odnosio na dužnosnike vojske, policije ili vlasti iz Republike Srpske.

Dodaju da je u proteklih šest godina za ratne zločine optuženo 612 osoba od kojih je 70 posto pravomoćno osuđeno.

Među njima je 26 osoba koje su bile optužene za genocid u Srebrenici iz 1995. kojima su pred Sudom BiH za najteže ratne zločine izrečene kazne od oko 400 godina zatvora. Trenutno se sudi još desetorici optuženih i traje više istraga.

Za osumnjičenima i optuženima za ratne zločine koji se skrivaju u inozemstvu intenzivno se traga i veći broj njih je lociran u SAD i europskim zemljama te izručen BiH radi suđenja.

S takvom praksom će se nastaviti, naveli su iz Tužiteljstva BiH dodajući kako je u procesuiranju ratnih zločina ostvarena i dobra regionalna suradnja što posebno podupire Serge Brammertz, glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, nasljednika Haškog suda.

Izetbegović je prošli tjedan optužio glavnu tužiteljicu Tadić da progonom bošnjačkih zapovjednika želi izmijeniti karakter rata u BiH. 

"Radila je (Tadić) vrlo opasnu stvar kroz procesuiranje isključivo generala Armije BiH. Pogledajte kakav je intenzitet optužnica bio protiv njih. Mislim da je bio cilj izmijeniti karakter rata, procesuirati iz svakog (etničkog) korpusa nekoga i na taj način izjednačiti strane", rekao je Izetbegović novinarima.

Pozdravio je prošlotjednu odluku tužiteljskog stegovnog povjerenstva da se Tadić zbog propusta smijeni s dužnosti glavne tužiteljice. Ta odluka još nije pravomoćna a Tadić i dalje obnaša dužnost.

Podizanje optužnica za ratne zločine u BiH je ranije u četvrtak spomenuo je i Milanović u govoru na obilježavajju obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja" u Kninu.

“Vidimo i dan danas da u susjednim državama, u BiH za koju želim vjerovati da su prijateljska, zasipaju Hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti otprije 20 i više godina. To nije dobro za međusobne odnose. Tome treba reći: ‘Gospodo, taj film nebute gledali, tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici", rekao je Milanović.

Hrvatska i BiH ne izručuju jedna drugoj osuđene za ratne zločine koji se pozovu na dvojno državljanstvo, ali njihovo procesuiranje moguće je u državi u kojoj borave ako to zatraže pravosudna tijela države koja ih je optužila i dostave odgovarajuću dokumentaciju.

Što sve piše u priopćenju Tužiteljstva?

Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH, je odjel u kojem je angažirano ukupno 28 tužitelja, koji rade sa stručnim osobljem, suradnicima i istražiteljima (ukupno je zajedno s tužiteljima, oko 110 uposlenika koji su angažirani u PORZ). U istragama Posebnog odjela za ratne zločine je saslušano više hiljada svjedoka, a na terenu su uposlenici Tužiteljstva BiH sudjelovali na nekoliko stotina procesa ekshumacija i traženja nestalih osoba, u svim krajevima Bosne i Hercegovine.  

U periodu od 2014. do 2020. godine, podignute su optužnice u 263 predmeta protiv ukupno 612 osoba, što je oko 70 posto od ukupnog broja optuženih (910) za ratne zločine, što znači da je rad u ovom periodu višestruko nadmašio ostvarene rezultate u prvih 10 godina rada ovog Odjela.

Uporedo s ovim aktivnostima, istražitelji i stručno osoblje, sudjelovali su i rukovodili procesima na velikom broju ekshumacija i traženja posmrtnih ostataka nestalih osoba, u svim krajevima Bosne i Hercegovine, često i na izuzetno nepristupačnim i nesigurnim lokacijama, tijekom cijele godine i svim vremenskim uvjetima.

Također, po nalogu glavne tužiteljice, izvršena je revizija posmrtnih ostataka u 12 kosturnica i mrtvačnica, a s ciljem identifikacije pronađenih posmrtnih ostataka i identifikacije nestalih osoba u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Navedenim optužnicama u periodu od 2014. do 2020. godine, obuhvaćeni su neki od najtežih ratnih zločina počinjeni na području Prijedora, Srebrenice, Doboja, Teslića, Zvornika, Brčkog, Vlasenice, Višegrada, Foče, Konjica, Orašja, Čapljine, Mostara, Sarajeva, Sanskog Mosta, Bugojna, Donjeg Vakufa, Bosanskog Novog i drugih gradova diljem Bosne i Hercegovine.

Iako Tužiteljstvo BiH nema praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, zbog neprimjerenih izjava pojedinih dužnosnika, možemo istaći da su se optužnice odnosile na počinitelje ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine, a veći dio odnosio se na dužnosnike vojske, policijskih struktura ili političke dužnosnike iz RS.

Na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, od početka rada Posebnog odjela za ratne zločine, izrečene su pravomoćne presude i zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 3.218 godina zatvora a procenat osuđujućih pravomoćnih presuda je oko 70 posto, što dovoljno govori o kvalitetu rada ovog Odjela. 

Bitno je istaći, da je od početka rada PORZ do danas, na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, za genocid, pomaganje u genocidu, ratne zločine i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava povezana sa dešavanjima u i oko Srebrenice u mjesecu srpnju 1995. godine, ukupno 26 osoba osuđeno na pravomoćne zatvorske kazne u trajanju od oko 400 godina, suđenja protiv 10-ak optuženih su u tijeku, kao i veći broj istraga za genocid u Srebrenici.

Osim aktivnosti suradnje u regionu Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine provelo je na desetine aktivnosti sa partnerskim institucijama diljem svijeta, s ciljem pronalaska i lociranja osumnjičenih za ratne zločine, koji se od pravde skrivaju u zemljama Europe i svijeta.

Realiziran je veliki broj izručenja osumnjičenih i optuženih iz svih krajeva Europe i svijeta, a najvećim brojem iz SAD, odakle je pravosuđu i Tužiteljstvu BiH izručen veći broj osumnjičenih.

Ostvarena je značajna regionalna suradnja u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina, koju je podržao i Ured tužitelja pri MRMKS u Den Haagu i glavni tužitelj Serge Brammertz, koji je u svojim obraćanjima u Vijeću sigurnosti UN-a, više puta istakao značaj suradnje sa Tužiteljstvom BiH i sa kojim su održavani redoviti sastanci, kao i sastanci sa predstavnicima udruga žrtava ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine sa kojima tužiteljstvo ima dobru i otvorenu suradnju.

Također, Tužiteljstvo BiH ima dobru suradnju s Institutom za nestale osobe (INO) BiH, kao i međunarodnim institucijama i organizacijama, uključujući MRMKS, OSCE, UNDP ICMP, MKCK, EU IPA projektima i drugim koje pomažu rad ovog Odjela.

Na čelu Posebnog odjela za ratne zločine od 2014. godine do danas, bili su  sadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić, a zatim po odluci glavne tužiteljice, tužitelj Izet Odobašić, nakon njega zamjenik glavnog tužitelja Milanko Kajganić a od srpnja ove godine, zajedno sa njim i zamjenica glavnog tužitelja Diana Kajmaković.

Tužiteljstvo BiH će bez obzira na sve neprimjerene pritiske nastaviti raditi profesionalno i jednako prema svima, a u skladu s Akcionim planom i obvezama iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, saopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH.