Na granici smo sa zadovoljavanjem potreba za dozama krvi, ali je upitno do kada će se taj balans moći održati, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Aida Đozo, direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu bh Federacije BiH.

Na Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi koji se obilježio 14. lipnja, Đozo je istaknula kako broj onih koji mogu dati krv u BiH, sve manje može ispratiti porast broja onih kojima je krv potrebna.

-Dnevno u Zavodu mi moramo primiti od 70 do 100 darivatelja krvi da bismo mogli zadovoljiti potrebe, trenutno je stanje baš na granici, samo u Sarajevu. Mi snabdijevamo Klinički centar Univerziteta, Opću bolnicu, veliki su to potrošači. Oko 30 posto pacijenata u Kliničkom centru dolazi iz cijele Federacije BiH, ne samo iz Kantona Sarajevo, ovi teški slučajevi, rekla je Đozo.

Iznijela je podatak da je u toku 2022. godine u Bosni i Hercegovini prikupljeno oko 100.000 punih doza krvi, dok je u 2023. godini potražnja za tečnošću života bila za oko tri posto veća.

Od toga je samo u Federaciji BiH prikupljeno više od 64.000 doza krvi i to je, po riječima Đozo, bilo dovoljno samo za zadovoljavanje potreba.

Vjerujem da sam spasio preko 40 ljudi

-Vjerujem da sam sa svojih 17 doza preko 40 ljudi spasio, što je nešto plemenito, najveće bogatstvo, jer nijedna operacija to ne bi mogla odraditi bez darovatelja krvi, rekao je za RSE Danijel Tučić, dugogodišnji davatelj krvi i tajnik Crvenog križa Federacije BiH.

Crveni križ je u Sarajevu organizirao akciju darivanja krvi 14. lipnja, a Danijel je svojim primjerom želio potaknuti ljude na tu humanu misiju.

-Meni osobno nikada nije bila potrebna doza krvi, ali mojoj supruzi da. Kada je jednom imala nekih zdravstvenih problema i ona je primila čak 12 doza krvi. Mojoj užoj obitelji je doza krvi spasila život i ovo je poticaj da svi koji mogu, koji imaju dobro zdravlje od 18 do 65 godina da dođu i daruju krv, poručio je Danijel.

Osamnaestogodišnja Sajra Abazović, na akciji u Sarajevu prvi put je darivala krv, navodeći za RSE kako joj je to bila "dugogodišnja želja".

-Pogotovo sad otkako sam postala punoljetna pa mi je i drago da to mogu ispuniti. Vjerujem da je spasiti jedan život mnogo važno u značajno jer samo ako dajete nekome krv, vi ste spasili nekome život. Dosta mojih poznanika je dalo krv te me to potaknulo, oni su mi to iskustvo prenijeli, ispričala je Sajra.

Prema riječima Aide Đozo, u Federaciji BiH trenutno je najveća potražnja za A+ krvnom grupom.

Zalihe te krvne grupe su svega na 11 posto potrebnih količina. Niske su zalihe i većine ostalih krvnih grupa.

-Imate transplantacijski program koji troši krv i krvne pripravke i naravno hematoonkološki pacijenti koji uzimaju dvije trećine krvnih produkata, a imate epidemiju ovih hematoonkoloških oboljenja. Pribojavam se do kada ćemo moći uspostaviti balans između resursa koji su nam dostupni i ovih zahtjeva koji stalno rastu, ističe Đozo.

Ona navodi kako ne nedostaje humanosti kod ljudi u BiH da daju krv, te da je razlog nedovoljnog broja davatelja u odlasku mladog i sposobnog stanovništva.

-Vjerujte, mi ne znamo ni statistički koliko mi u stvari imamo stanovnika i koliko imate zdrave populacije, jer samo to mogu biti davatelji krvi, istakla je Đozo.

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini održan je 2013. godine.

U RS-u upozoravaju na veće potrebe za darivateljima tokom ljeta

U Zavodu za transfuzijsku medicinu drugog bh. entiteta Republike Srpske ističu kako su trenutno zalihe krvi "zadovoljavajuće zahvaljujući akcijama dobrovoljnog davanja krvi".

-Međutim treba napomenuti da nam predstoji ljetni period kada su zalihe krvi smanjene, tako da su nam dobrovoljni davaoci uvijek dobrodošli. Sve transfuziološke službe širom svijeta imaju smanjene zalihe krvi tokom ljeta. Ovo se dešava jer se ljeti odaziva manji broj dobrovoljnih davalaca krvi zbog godišnjih odmora i ljetnih raspusta, a s druge strane, učestalije su prometne nesreće. Samim tim , potreba za krvlju je povećana a prikuplja se manji broj jedinica krvi, istakli su u Zavodu u RS-u na upit RSE.

Ističu kako je u RS-u trenutno povećana potražnja za krvlju svih negativnih krvnih grupa.

-Od osnivanja Zavoda kao samostalne zdravstvene ustanove, od 2009. godine, na teritoriji cijele RS, registrirano je oko 150.000 dobrovoljnih davatelja krvi. Dnevna potrošnja krvi i komponenti krvi u RS zavisi od potreba kliničkih centara, koje mogu znatno varirati iz dana u dan. Transfuziološke službe su u obavezi da imaju petodnevne zalihe krvi, naveli su Zavodu za transfuzijsku medicinu RS-a.

U Ugljeviku na sjeveroistoku BiH djeluje društvo s 1.200 dobrovoljnih davatelja krvi

Ugljevik je mali grad na sjeveroistoku BiH sa oko 25.000 stanovnika u blizini Bijeljine, poznat po rudarenju, termoelektrani, ali i po još nečemu, jednom od najbrojnijih udruženja dobrovoljnih davatelja krvi.

Udruženje, kome je ime "Rudar" ove godine slavi 40. rođendan i broji oko 1.200 članova. Prema riječima predsjednika Udruženja Zorana Milovića, surađuje s više od 30 sličnih udruženja u cijeloj regiji i svi se odazivaju na akcije darivanja krvi u cijeloj regiji.

-Transfuzija u Bijeljini nema problema sa zalihama krvi zahvaljujući našem udruženju. Mi danas pokušavamo, zajedno s liječnicima idemo i educieamo mlade u srednjim školama da daruju krv, da naslijede nas stare, priča Milović.

Šezdesetogodišnji Milović prvi put je dao krv sa 18 godina, kao srednjoškolac, a do danas je dao krv 57 puta.

-Počelo je tada zbog dva dana slobodna u školi, u vojsci i poslije na poslu, iz dana u dan, situacije u situaciju se spozna da mi mnogo pomažemo, mnogo vrijedimo drugima koji su u nezgodnim situacijama, teškim situacijama, priča Milović za RSE.

Ističe kako je današnje vrijeme mnogo teže za stvaranje zaliha krvi, jer, po pozivima na akcije, da se, kako kaže, zaključiti da je sve više bolesnih.

-Nažalost, zatrovani smo mnogo i od rata i poslije rata i samo evo, pozivam one koji mogu, sva omladina i svi do 65 godina života, da darivaju krv. Time, em spašavaju nečiji život, em provjeravaju i svoje zdravlje, poručio je Milović.

Po jednom darivanju, ljudska osoba donira 450 mililitara spasonosne tečnosti, koja, po riječima stručnjaka, može spasiti tri ljudska života, a ne predstavlja ni 10 posto zalihe krvi u organizmu. Od četiri osobe bar jednoj u životu zatreba tečnost, za koju medicina i dalje nije našla zamjenu i da bi se dobila potrebna je prije svega ljudska humanost.