Zbog pandemije koronavirusa, države Zapadnog Balkana se sve više zadužuju. Nakon suzbijanja izravnog utjecaja krize, države će morati uspostaviti ravnotežu između potpore ekonomskom oporavku i fiskalne održivosti, nalaz je iz posljednjeg izvješća Svjetske banke u kojem se napominje da su sve države Zapadnog Balkana ušle u krizu izazvanu koronavirusom s većim iznosima javnog duga no što je to bio slučaj uoči globalne financijske krize iz 2009., a što im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagiranje i učinilo ih osjetljivijim.

“Fiskalna politika je od ključnog značaja za odgovor na pandemiju. Sve zemlje Zapadnog Balkana uvele su nužne mjere za ublažavanje neposrednog utjecaja krize, no njihova djelotvornost ovisi i o tome u kojoj mjeri su prilagođene konkretnom kontekstu u svakoj od tih država“, stoji, među ostalim, u izvješću Svjetske banke iz koje ukazuju da potrebe za zaduživanjem naglo rastu, uslijed čega će se na čitavom Zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata, i to u uvjetima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga te smanjene dostupnosti sredstava na financijskim tržištima. Nakon perioda suzbijanja neposrednog utjecaja krize, mjerama fiskalne politike će se morati uspostaviti delikatnu ravnoteža između potpore ekonomskom oporavku i staranja o fiskalnoj održivosti, preporuča se.