U svojoj Godišnjoj analizi rizika za razdoblje 2026.-2027., Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), uz napomenu da će intenzitet tih kretanja ovisiti o mjerama provedbe i kontrole na terenu, ocjenjuje da će zapadnobalkanski koridor, koji prolazi preko Srbije, BiH i Hrvatske ka Sloveniji i Austriji, vjerojatno ostati dominantna tranzitna ruta za sekundarna migracijska kretanja koja potiču s istočnomediteranske rute. Izvješće FRONTEX-a fokusira se na glavne rizike pri ulasku u EU u razdoblju od trećeg kvartala 2026. do trećeg kvartala 2027. godine, a obuhvaća migracijske tokove, prekogranični kriminal, hibridne prijetnje, geopolitičke promjene i operativne izazove u upravljanju vanjskim granicama EU.

FRONTEX u izvješću prenosi i očekivanje da će Pakt EU-a o migracijama i azilu srednjoročno i dugoročno pridonijeti proceduralnom usklađivanju, ali da će njegov neposredni učinak na smanjenje sekundarnih kretanja, osobito tijekom ove, 2026. godine, biti zanemariv. Bosna i Hercegovina se u izvješću tretira i u dijelu koji se odnosi na povratke državljana trećih zemalja.

FRONTEX navodi da su državljani sjevernoafričkih zemalja dobili najveći broj odluka o povratku, 22% od ukupnog broja, ali da je udio stvarno provedenih povrataka u tu regiju bio manji te je iznosio oko deset posto. Sličan trend zabilježen je i za više zemalja zapadne, istočne i središnje Afrike, gdje su povratci otežani različitim izazovima, uključujući ograničenu suradnju u postupcima identifikacije i dokumentiranja. 

Nasuprot tome, efikasniji povratci bilježe se ka zemljama zapadne Azije, poglavito Tursku, Gruziju i Irak, koje čine 27% svih efektivnih povrataka, iako se na državljane te regije odnosilo 19% odluka o povratku. Veći broj efektivnih povrataka, prema podacima ove Agencije EU-a, zabilježen je i ka zemljama istočno od Europske unije, poput Moldavije i Ukrajine, te zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, BiH i Sjevernu Makedoniju, a kao razlog tome navodi se geografska blizina i bolja suradnja na pitanjima povratka.